Olujno nevrijeme u Semberiji sinoć je donijelo crne oblake, pljuskove i jači vjetar, a mještanima sela Brodac u Semberiji i led.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja Prepodobnog Simeona Stolpnika 1. septembra po julijanskom, odnosno 14. septembra po gregorijanskom kalendaru.
Posljednjih desetak dana temperature vazduha kretale su se od 34 do 41 stepen Celzijusa, a poljoprivrednici sa zebnjom gledaju u nebo nadajući se zahlađenju i kiši.
Osmog dana tropskog talasa u Srpskoj temperature ponovo blizu 40-og podioka. Za sutra meteorolozi najavljuju i do 41 stepen. Poljoprivrednici zato sa zebnjom gledaju u nebo nadajući se zahlađenju i padavinama. Strahuju da će suša imati nesagledive posljedice.
Na račune ratara u Srpskoj, koji su uveliko počeli sa žetvom, u narednih dvadesetak dana trebalo bi da legne deset miliona maraka, kao vid podrške zbog teških uslova i skupe proizvodnje, ali i neizvjesnosti, jer još nema naznaka kolika bi mogla biti otkupna cijena hljebnog žita.
U Semberiji, Posavini i Lijevču polju, najvećim žitnicama u Srpskoj, ovih dana kombajni rade punom parom, prinosi i kvalitet pšenice su iznad višegodišnjeg prosjeka, a ratari očekuju da sezonu neće pokvariti ni “tanka” otkupna cijena, priželjkujući da za žito dobiju 45 feninga po kilogramu.
Aktuelne vremenske prilike pogoduju usjevima u selima Semberije i Majevice, posebno kada se govori o pšenici kao strateškoj žitarici. Tamošnji ratari očekuju dobre prinose sa značajnim kvalitetom, ali ih jedino zabrinjava otkupna cijena.
Iako u poljoprivrednim apotekama širom Srpske već izvjestan period nema kupiti sjemenskog krompira, ratari uvjeravaju da su ove godine zasijane veće količine, te da se očekuju i prinosi viši za 30 odsto, pa samim tim ne očekuje se nestašica konzumnog krompira.
Na drumovima Njemačke danas je drugi dan protest poljoprivrednika. Hiljade i hiljade poljoprivrednika traktorima blokira glavne saobraćajnice i nalazi se ispred ključnih vladinih institucija.
Olujno nevrijeme koje je, u više navrata, u julu zahvatilo gradiško Potkozarje, sa rekordnim zasadima voća, i lijevčansku ravnicu, bogatu žitom i povrćem, uzrokovalo je ogromnu štetu.
Strašno nevrijeme koje je posljednjih nekoliko dana pogodilo Srbiju, napravilo je ogromnu materijalnu štetu širom države - gdje su na najvećem udaru svakako bili poljoprivrednici.
Poljoprivrednici iz Lijevče polja, žitnice Republike Srpske, nezadovoljni su otkupnom cijenom pšenice koja iznosi od 0,28 do 0,30 KM po kilogramu, što je duplo jeftinije nego prošle godine.
Poljoprivrednici iz Lijevče polja, žitnice Republike Srpske, nezadovoljni su otkupnom cijenom pšenice koja iznosi od 0,28 do 0,30 KM po kilogramu, što je duplo jeftinije nego prošle godine!
Banjalučani se ove godine nisu nisu osladili čuvenim slatinskim jagodama. Nema više umjereno toplih proljeća. Kiše i hladnoća uništile su skoro cijeli rod jagoda, a mnogi jagodari su odustali od voća koje gaje generacijama. Slatinske jagode su jedna od prvih žrtava klimatskih promjena u našim krajevima. A biće ih još.
Sjetva kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih ratarskih vrsta, skuplja je za trećinu, u poređenju sa prošlom godinom. To tvrde poljoprivrednici u Lijevče polju, gdje je ove sedmice počela žetva ječma.
Ni duplo veće subvencije za osiguranje i sve učestalije prirodne nepogode nisu motivisale poljoprivrednike iz Srpske da kupe polisu i smanje rizike u proizvodnji pa će i ove sezone, baš kao i prethodnih, zarada ratara po svemu sudeći zavisiti od ćudi prirode.
Kako se proljetna sjetva bliži, tako ratari kalkulišu šta će i koliko čega posijati, te kako obezbijediti novac za repromaterijal, s obzirom da je on tek neznatno jeftiniji nego lane, kada je njegova cijena dostigla maksimum.
Mlinari iz Republike Srpske najavili su poskupljenje brašna do kraja godine, što bi se lančanom reakcijom moglo dogoditi i u Federaciji BiH.
Nakon ovogodišnje žetve, u ambarima u Srpskoj ostala je pozamašna količina pšenice, koju domaći ratari nisu uspjeli da prodaju i koja će, po svemu sudeći, završiti kao stočna hrana.
Iako su sa parama uvijek nekako na knap, pa gotovo svake godine kalkulišu koliko će zasijati žitarica, domaći ratari poručuju da im, zbog previsokih cijena sjemena, đubriva i goriva, nijedna sjetva do sada nije pala tako teško kao ova.