Obilna kiša, koja je početkom maja počela da pada, ugrozila je proljetnu sjetvu u Semberiji zbog čega ratari strahuju od bolesti koje bi mogle da zahvate biljke.
Tokom posljednje decenije vrijeme je pokazalo sve svoje strane, pa su poljoprivrednici u Srpskoj trpili ogromnu štetu zbog poplava, suša i grada. Uprkos velikim štetama, malo poljoprivrednika osigurava usjeve.
U Republici Srpskoj počela je isporuka regresiranog goriva, koje poljoprivrednici mogu preuzeti na 40 bezinski pumpi, i to po cijeni za 60 pfeniga nižoj od maloprodajne.
Ne smijemo svu priču o poljoprivredi da počinjemo i završavamo s podsticajima kao što se dešava u razgovoru s predstavnicima poljoprivrednih udruženja. Proizvođači moraju da se okrenu novim tehnologijama, edukaciji, te unapređenju svoje proizvodnje kako bi bili konkurentni na tržištu, kaže u intervjuu za Srpskainfo ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić.
Zaposleni u semberskom mlinsko-pekarskom gigantu „Žitopromet” još su suočeni sa neizvjesnošću, jer su poslani na čekanje i duguje im se šest plata.
Za regres po hektaru sjetvene površine strnih žita u Srpskoj će u ovoj godini biti izdvojena 3 miliona maraka, dok će poljoprivrednici po osnovu premije za proizvedenu i prodatu merkantilnu pšenicu dobiti dodatna 4 miliona KM.
Poljoprivrednici u Semberiji najavljuju proteste i prosipanje pšenice, ukoliko nadležne institucije ne zaštite domaću proizvodnju, te zahtjevaju da BiH zabrani uvoza pšenice iz Srbije. Ovo je najavljeno iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.
Skoro pet miliona maraka iz budžeta Agencije za agrarna plaćanja, ove godine predviđeno je za kapitalna ulaganja u stočarsku i biljnu proizvodnju, preradu poljoprivrednih proizvoda i nabavku mehanizacije.
Iz godine u godinu povećava se broj poljoprivrednih proizvođača, koji osiguravaju svoje usjeve.
U topolskom kraju u punom jeku je proljetna sjetva kojoj pogoduju optimalne temperature vazduha i zemljišta, dok se u selima pored Save voda, nakon poplava, još nije povukla iz njiva.
Sjetva u Srpskoj počela je nešto kasnije zbog kišnog proljeća, a trebalo bi da bude zasijano 160 hiljada hektara oranica od čega 125 hiljada pod kukuruzom.
Dugi kišni period odgodio je proljetnu sjetvu na području Ljubinja za skoro mjesec dana, a ratari će umjesto početkom marta, u njive ući tek narednih dana.
Za sisteme navodnjavanja u Republici Srpskoj obezbjeđeno je pet miliona maraka, a Vlada RS sa 40 odsto novca subvencioniše poljoprivrednicima nabavku opreme.
Hiljade hektara zasijanih ozimim usjevima, najviše pšenicom, poplava u Gradiški i Srpcu je uništila, a pod znakom pitanja je i proljetna sjetva.