Da je naša proizvodnja hrane zaglavila u totalnom ćorsokaku potvrđuje i najnoviji podatak da preko 90 odsto prehrambenih namirnica koje godišnje pojedemo dolazi iz uvoza.
Potrošnja hrane iz uvoza je za nepunu deceniju sa 65 skočila na nevjerovatnih 92 odsto, što znači da su domaći proizvodi u ishrani građana BiH zastupljeni tek sporadično.
Nakon što su u posljednje dvije godine propale velike firme kao što su „Farmland“ iz Nove Topole i Fabrika duvana Banjaluka, radnici u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije zabrinuti su za budućnost ove oblasti u Srpskoj.
Na području opštine Rogatica u prvoj polovini godine otkupljeno je gotovo 450.000 litara mlijeka, objavljeno je na sajtu ove opštine.
Jedan od najisplativijih sistema tova u govedarstvu jeste sistem krava-tele, koji podrazumijeva specifičan način držanja goveda na otvorenom, bez mnogo ulaganja. Za ovaj vid uzgoja odlučila se porodica Dragić iz Tobuta kod Lopara.
Nedeljko Sofrenović iz Obudovca kod Šamca danas ima 67 godina, brojnu porodicu i veliko porodično imanje, na kojem uzgaja stoku. Kako naglašava domaćin porodice, dnevno se proizvede 800 litara mlijeka i pristojno živi od poljoprivrede uprkos velikim obavezama svakog dana.
Visoke temperature nose veliki rizik za bezbjednost hrane životinjskog porijekla zbog čega je Inspekcija za hranu Odjeljenja za inspekcijske poslove Grada Bijeljina pojačala nadzor i kontrolu.
Sjekire planjkače, konjski praporci, vagiri, kalupi za ciglu, fenjeri i lampe, kovane kose, alatke i kućanski predmeti čine samo dio bogate kolekcije starina Radenka Čubrilovića u selu Ledenice na Manjači.
Osamdesetogodišnjaka iz Pakoštana Tomislava Rosana policija je dosad više puta uhapsila jer je sadio marihuanu u vrtu kraj svoje kuće. Policajci bi njegovu plantažicu, piše 24 sata, svaki put doslovno ”nanjušili” sa ulice pa ga uhapsili.
Dok uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu bilježi sve alarmantnije vrijednosti, domaća sela izumiru jedno za drugim, a skoro polovina oranica i bašta propada neobrađena.
Školovana, mlada, lijepa, i kako su mnogi primjetili zgodna, Slavica je riješila da pločnike grada zamijeni mirisom sijena i teškim radom na selu, uprkos trendu koji decenijama vlada među tinejdžerima. Njen primjer može da posluži kako starima, tako i mladima koji godinama provode vrijeme na birou rada ili su ubijeđeni da je zarada moguća samo ako se živi u urbanim područjima. Ono što posebno raduje jeste činjenica da se ona na ovaj korak odlučila iako je stekla diplomu fakulteta. Kako sama kaže, ona vidi svoj život na selu, nadajući se da će i država prepoznati, kako njenu, tako i volju ostalih mladih osoba koji ne žele da sreću traže u stranim zemljama, pa ni u rastećoj digitalnoj industriji.
U redovima ispred ambasada u BiH sve više je i poljoprivrednika koji se bave ozbiljnom proizvodnjom i taj trend se neće tako lako zaustaviti, upozorava Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS.
Na karti Srpske iz godine u godinu sve više je opustjelih sela, a u čak 1.000 njih trenutno nema niko ili živi tek par duša, dok mnoga broje manje od deset stanovnika, uglavnom starih i nemoćnih.
Bosna i Hercegovina izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda godišnje, što je količinski za 22.000 tona više nego što uvezemo.
U Bosni i Hercegovini se drvna biomasa značajno koristi za proizvodnju toplotne energije, dok se poljoprivredna biomasa, prvenstveno stajnjak, vrlo malo koristi u energetske svrhe.
Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić najavio je danas, povodom nedostatka namirnica na sjeveru KiM, da će Beograd insistirati na ukidanju taksi na međunarodnom planu i raditi na tome da ovo političko-ekonomsko pitanje ne postane humanitarno pitanje.
Da li zaista postoje reketaši, koji su špartali selima nudeći poljoprivrednicima da im preko veze „srede“ podsticaje, niko pouzdano ne može potvrditi, ali da prevaranata u poljoprivredi ima potvrdile su i najnovije kontrole Agencije za agrarna plaćanja RS.
Crveno voće značajno ubrzava metabolizam, pa su jagode odličan izbor za mini-plan mršavljenja, odnosno brzinsku dijetu.
Svjetske cijene hrane porasle su u maju, peti mjesec zaredom, pošto su loše vremenske prilike pogurale cijene sira i kukuruza naviše, saopštila je danas Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Kozije mlijeko “Gabriel” sa tri odsto mliječne masti, pakovanje od pola litra, povučeno je sa hrvatskog tržišta zbog enterobakterija, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske.