
(FOTO, VIDEO) "Republiku Srpsku ste udarili, ALI JE NISTE SLOMILI" Dodik traži da se ponište sve odluke visokih predstavnika
Ovo nije običan datum, ovo nije protokolarni dan! Ovo je mjesto gdje govorimo istinu.

Ovo nije običan datum, ovo nije protokolarni dan! Ovo je mjesto gdje govorimo istinu.

Hvala svima koji se trudite već 31 godinu da 4. avgust ne bude samo običan datum!

Iz godine u godinu sabiramo se na različitim mjestima da molitvom spomenemo stradale u strašnom progonu nad našim narodom nazvanom "Oluja" i da zagrlimo sve koji danas nose ranu tog izgnanstva na tlu Evrope u 20. vijeku.

Svetom arhijerejskom liturgijom, koju predvodi patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, u Mrkonjić Gradu je počeo centralni komemorativni skup u znak sjećanja na žrtve Oluje progona srpskog stanovništva iz nekadašnje Republike Srpske Krajine i 13 zapadnokrajiških opština u današnjoj BiH.

Dolazi vrijeme za novi veliki korak, izgradnju Krajiškog kulturnog centra u samom srcu Banjaluke. Najavio je to gradonačelnik Draško Stanivuković.

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca na Centralno spomen-obilježje Banjaluka je obilježila 4. avgust, "Dan sjećanja" na sve stradale i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“.

Dok se u Hrvatskoj priprema zvanična proslava povodom obilježavanja 31 godine od vojno-policijske akcije "Oluja", u srcima stotina hiljada protjeranih Srba ovi avgustovski dani donose samo muk, neizmjernu tugu i neprebolne rane.

Svaki početak avgusta, od 1995. godine, pa do danas, iznova nam u sjećanje vraća teške i mučne scene nepreglednih kolona vozila, traktora, autobusa, kamiona i u njima ljudi, žena, djece, beba, starica i staraca, beznadežnih i gotovo ugašenih pogleda, nesvjesnih svijeta oko sebe, panike, straha, bola, neizvjesnosti..

Danas se obilježava 31 godina od početka hrvatske oružane akcije "Oluja" tokom koje je stradalo više od 1.900 i protjerano više od 220.000 Srba.

Na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata u Banjaluci položeni su vijenci povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji "Oluja".

Aleksandra Bursać je na muzičku scenu kročila prije petnaest godina, nakon što je učestvovala u takmičenju "Zvezde Granda".

Bio sam među 250.000 ljudi protjeranih sa svojih vekovnih ognjišta, a samo zahvaljujući mojoj majci i Bogu ni ja ni moj brat nismo među onih (zvaničnih) 2.500 koji su ostavili kosti na rodnoj zemlji - riječi su Radoslava Radeta Jokića, danas sportskog novinara, a te 1995. godine, jednog od svedoka pogroma i užasa.

Ono čega se civilizovane zemlje stide, to će zvanične hrvatske vlasti sutra da slave kao praznik.

Sveštenstvo banjalučke Eparhije služi parastos u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci za postrdale u pogromu Srba iz bivše Republike Srpske Krajine u avgustu 1995. godine.

Zločinačka akcija „Oluja“ bila je planski i organizovan zločin – etničko čišćenje nad srpskim narodom.

Dječaka (14) i mladića (21) koji su planinarili u području Gornjih Pirineja juče je pogodio grom dok su hodali planinarskom stazom i tom prilikom su teže povrijeđeni, saopštio je izvor koji je blizak istrazi.

Banjaluka je prvi put, komemorativnom akademijom u Porti Hrama Hrista Spasitelja obilježila godišnjicu stradanja i progona srpskog naroda u zločinačkoj akciji "Oluja".

Lider PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković posjetio je porodicu Pamučar, porijeklom iz okoline Skradina u Dalmaciji, koja je tokom zločinačke akcije „Oluja“ bila primorana da napusti svoje ognjište i novi život započne u Banjaluci.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srpske preduzima pojačane mjere s ciljem održavanja povoljnog stanja bezbjednosti povodom obilježavanja Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine.

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" tokom koje je ubijeno više od 1.904 lica srpske nacionalnosti, a protjerano više od 220.000 sa područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.