
NATO nikada potrebniji vojnici, a oni odlaze: Evropa ima ogroman problem s vojskom
Evropa ima veliki problem s vojskom, više se ne radi toliko o regrutovanju novih vojnika koliko o uvjeravanju postojećih trupa da ne napuštaju službu.
Evropa ima veliki problem s vojskom, više se ne radi toliko o regrutovanju novih vojnika koliko o uvjeravanju postojećih trupa da ne napuštaju službu.
Zbog velike potrebe poslodavaca i nedostatka radne snage na domaćem tržištu, u Hrvatskoj je iz dana u dan sve veći broj stranih radnika i dok su u prošlog godini bili najbrojniji oni iz BiH i Srbije, od početka ove godine su to radnici iz Nepala.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je da “nema granica” podrške njegove zemlje Ukrajini, urgirajući na saveznike da ne budu “kukavice” i nagovještavajući da bi francuski vojnici mogli da se direktno uključe u konflikt u određenim okolnostima.
Građevinci iz Turske i drugih azijskih zemalja koji na gradilištima u BiH mahom obavljaju jednostavne fizičke poslove, poslodavce koštaju mnogo više od domaće radne snage, a prema riječima upućenih i njihove plate znatno premašuju zaradu lokalaca.
U sjeverozapadnom dijelu Srpske, a pogotovo u ravničarskom Srpcu, sve je intenzivnija proizvodnja borovnice.
Nedostatak kvalifikovane radne snage u njemačkom gospodarstvu posebno je vidljiv u profesijama koje obično obavlja jedan pol, navodi Institut za njemačko gospodarstvo (IW) u istraživanju povodom Dana žena.
Fočak Zoran Vukadinović od rođenja se saživio sa planinom, pa ga i u osmoj deceniji života, zahvaljujući gotovo svakodnevnim pohodima ka planinskim vrhovima, krase mladalački izgled i vitalnost.
Kakav je život žene radnice u Republici Srpskoj? Ovo je pitanje postavljeno prije tačno 4 godine na “SI forumu”, koji je organizovala redakcija “EuroBlica” i portala Srpskainfo, i odgovor je bio – porazan. Šta se promijenilo od 2020. i da li smo danas makar korak bliže rodnoj ravnopravnosti u oblasti rada?
Milenko Tomić trener boksa iz Bijeljine, optužen je za seksualno zlostavljanje 14-godišnje djevojčice.
Posao na njemačkim gradilištima, na kojima su zaposleni i mnogi građani Bosne i Hercegovine, još uvijek je opasan.
Zaposleni u Stanarima, koji su lani u prosjeku mjesečno zarađivali 1.575 maraka i dalje su rekorderi po visini plata, a iako su radnici u Banjaluci primali 125 KM manje, uskoro bi mogli preuzeti tron budući da su primanja u najvećem gradu Srpske u posljednje četiri godine rasla mnogo brže.
Vijest da se više srpskih gradova i opština našlo u vrhu liste “Evropski gradovi i regioni budućnosti”, magazina fDi, publikacije Fajnenšal tajmsa, iznenađenje je za mnoge ali ne i za stručnjake koji smatraju da su subvencije države jedan od razloga za njihov visok plasman.
Tuzlanski kanton važi kao jedan od najvećih privrednih bazena u BiH, a u toj regiji poslovni ambijent je prilično izazovan te poslodavci kao najveće probleme navode nedostatak radne snage, inflaciju, fiskalne i parafiskalne namete, smanjenu potrošnju i kupovnu moć.
Uz veliku pompu, kompanije odbacuju četvorogodišnje diplome iz svojih oglasa za posao, pretvarajući koncept „zapošljavanja zasnovanog na vještinama“ u ono što je sada poželjno.
Ako to već ne rade, šefovi kompanija trebali bi se ozbiljno pozabaviti rizikom od osipanja radne snage. Gotovo polovina od hiljadu ispitanih kancelarijskih radnika pasivno traži posao, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje Instituta Boston Konsulting Grup Henderson.
Podnio sam prije dva mjeseca ostavku na funkciju predsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske, izjavio je Saša Trivić.
U Bosni i Hercegovini trenutno su najtraženija zanimanja u sektoru građevine i uslužnih djelatnosti, najveći broj bosanskohercegovačkih građana odlazi u Sloveniju, Njemačku i Austriju.
U Hrvatskoj je na početku godine zabilježen blagi pad potražnje za radnicima iz BiH koji se ipak, radije okreću Njemačkoj koja im nudi bolji financijski paket i radne uslove.
Poslovni lideri i zvaničnici u finansijskom sektoru tvrde da je nedostatak kvalifikovanih radnika jedan od ključnih faktora koji ometaju reindustrijalizaciju evropske privrede.
U 45 kompanija širom Njemačke počela je primjena četvorodnevne radne sedmice. Tokom tog perioda će se utvrđivati učinci skraćenog vremena na poslu na platu kakva je bila tokom petodnevne radne nedjelje. Testiranje će trajati pola godine.