
(VIDEO) "Krenula lijepa sezona" Vladica tokom radova na vodovodu PRONAŠAO 6 ZMIJA u šahtu
Najpoznatiji srpski zmijolovac Vladica Stanković šokirao je sve snimkom svog otkrića u Merošini uoči Vaskrsa. On je intervenisao prilikom radova na vodovodu.

Najpoznatiji srpski zmijolovac Vladica Stanković šokirao je sve snimkom svog otkrića u Merošini uoči Vaskrsa. On je intervenisao prilikom radova na vodovodu.

Popadija u Ključu, doktorica u Banjaluci, a uvijek i svuda nježna majka i odana supruga – to je Nikolina Rosić (33), mlada šarmantna žena anđeoskog glasa i nevjerovatne skromnosti.

Kako se približio Vaskrs, tako su krenule da rastu i cijene prasića i jagnjića.

Kako se približava Vaskrs, mnogi se pitaju da li je na Veliku subotu primjereno obavljati svakodnevne kućne poslove, poput čišćenja doma, sređivanja dvorišta ili pranja veša, ili bi sve obaveze trebalo završiti ranije i praznik dočekati u miru.

Vaskrs je jedan od najlepših i najradosnijih praznika u godini. Mnogi pored već ukrašenih jaja dodatno ukrašavaju prostor cvijećem kako bi unijeli duh proljeća i svježinu u svoj dom. Ipak, prema starim narodnim vjerovanjima, izbor cvijeća za ovaj praznik nije bio prepušten slučaju.

Svaka čast Banjalučankama, ali u gradu na Vrbasu niko ne zna tako vješto šarati jaja kao Dušan Stegić (85). Ovaj vitalni penzioner računa da je do sada našarao najmanje 10.000 jaja, ali nikad nijedno nije prodao.

Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: “Hristos Vaskrse!” i “Vaistinu Vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.

U našem regionu narednih dana pretežno vedro i polako sve toplije.

Srećan Vaskrs i Milanu i Anti i Sabahudinu, jer sve nas Bog voli i Vaskrs je praznik svih nas. Ovim je riječima Miroslav Subašić, osnivač Mozaika prijateljstva, pozdravio goste na svečanom ručku u javnoj kuhinji.

Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti, u narodnoj tradiciji predstavlja neraskidiv spoj tuge zbog stradanja i užurbanih priprema za trijumf života koji donosi Vaskrs.

Na Veliku subotu, predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak, predsjednik GrO Banjaluka, Saša Gligorić, zajedno sa članicama Foruma žena Gradskog odbora SPS Banjaluka podijelili su vaskršnja jaja građanima na Trgu Krajine i u centru najvećeg grada Srpske.

Staro narodno vjerovanje kaže da na Vaskrs ne treba zaspati prije ponoći, jer se smatra da će osoba koja to uradi tokom cijele godine biti pospana, lijena i bez energije. Upravo zbog toga se u mnogim krajevima ovaj praznik dočekuje budno, uz molitvu, svijeće i porodično okupljanje.

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije služio je danas, na Veliku subotu Svetu liturgiju u sjedištu Srpske pravoslavne crkve - Pećkoj Patrijaršiji, kojoj je prisustvovao vjerni narod sa Kosova i Metohije.

Vaskrs u Srbiji ne počinje zvonom, već bojom. Crvenom, najčešće. Onom koja se prenosi s generacije na generaciju, kroz ruke žena koje su vijekovima unazad radile isto, farbale jaja, u tišini, sa jasnom namjerom.

Vaskršnja jaja zauzimaju centralno mjesto u obilježavanju Vaskrsa, najvećeg hrišćanskog praznika, a njihova simbolika i običaji duboko su ukorijenjeni u tradiciji pravoslavnih naroda.

U atmosferi praznične topline, uz miris farbanih jaja i zvuke pjesme, Vaskrs je ove godine u domu Čedomira Jovanovića dobio posebno značenje spoj radosti, igre i želje da se praznik obilježi na dublji, humaniji način.

Čokoladna uskršnja jaja svake godine pune police i bude istu dilemu: posegnuti za kremastom mliječnom čokoladom ili izabrati tamniju, "zdraviju" varijantu. Iza tog izbora krije se više od ukusa - razlika u sastavu i nutritivnoj vrijednosti može da bude značajna.

Da li se pravilno kaže Vaskrs ili Uskrs? Neki insistiraju na "srpskom, pravoslavnom" izrazu, drugi brane upotrebu riječi Uskrs kao dio narodnog jezika, a opet nailaze na kritiku da je riječ "zapadnog porijekla".

Pretjerivanje u hrani i piću tokom praznika može napraviti veliki zdravstveni problem, zbog čega mnogi umjesto da slave i uživaju sa porodicom i prijateljima, završe u Hitnoj pomoći.

Velika subota je istovremeno i tužan, ali i radostan dan. Na Veliku subotu važno je da se oprosti, i da se traži oprost.