Kolumne

Računica

Kada se saberu svakodnevne potrebe većine stanovnika Republike Srpske, računica je sasvim jasna. Kako god da računamo, zbir je u minusu. A minus u novčanicima je sve dublji.

Milan Pilipović
FOTO: SRPSKAINFO

Nije ta računica iz novijeg perioda, od kada svijet potresa ukrajinska kriza, nego mnogo starija tekovina domaće ekonomije.

Odavno, u Republici Srpskoj jedna plata ne može podmiriti obaveze jedne osobe. Računica je, i u drugim situacijama, još poraznija. U porodicama sa djecom ili starijim osobama kojima je neophodna pomoć i njega, porodicama bez riješenog stambenog pitanja, ekonomska situacija je još teža, čak nepodnošljiva. Potrošačku korpu odavno ne mogu napuniti dvije plate, koliko ih u prosjeku, mjesečno, dospijeva na račune odnosno u kućni budžet.

Podsjećamo, u Savezu sindikata Republike Srpske, prema najnovijoj računici, potrošačka korpa vrijedi 2.355 KM. Ukoliko se tempo rasta cijena nastavi, prosječna, četvoročlana porodica u Srpskoj odnosno BiH, predviđaju sindikalci, u godini u koju smo zakoračili, za mjesečne troškove moraće, minimalno, obezbijediti 3.000 KM.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata u novembru 2022. godine iznosila je 1.211 KM.

U posljednje vrijeme, cijene galopiraju, a plate stagniraju. Ko nije u mogućnosti da ode u inostranstvo, ili nije u politici, gdje su mjesečna primanja na evropskom nivou, ili ne pripada rukovodećoj strukturi, gdje su plate višestruko veće nego njihovih radnika, ne preostaje mu ništa drugo nego da dopunskim poslovima pokuša zaraditi dovoljno za osnovne potrebe.

Pročitajte još

Tako je, do skora, rekreacija u baštama, njivama, voćnjacima, u zanatskim radionicama ili drugim djelatnostima, za većinu postala izvor egzistencije. Takozvano dualno obrazovanje, koje se posljednjih godina zagovara u školskom sistemu, dobilo je praktičnu primjenu.

Nastavnici i profesori, inženjeri, službenici u javnom i privatnom sektoru, medicinske sestre, radnici u fabrikama i mnogi drugi, poslije nastave u školama, nakon radnih smjena u bolnicama, javnim ustanovama, preduzećima i svekolikim fabrikama, prinuđeni su da proizvode povrće, voće, sade vinograde, uzgajaju stoku, proizvode jaja, mlijeko, sir, med, da se bave cvjećarstvom i rasadom, izrađuju rukotvorine.

Posao poslije posla, pa ko može, ima snage, ideja i mogućnosti, prinuđen je da zasuče rukave. Na praznike, neradne dane, godišnje odmore, moraće zaboraviti. Novo doba, gdje su podjele na bogate i siromašne sve dublje i veće, donijelo je novu, uveliko ukorijenjenu logiku.

Teško je vjerovati da nova godina može promijeniti takvu praksu, mada optimizam i vjeru u bolju budućnost ne treba izbrisati, reda radi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu