Ukusno jeste, ali nije zdravo, pogotovo ako se pretjera, upozoravaju stručnjaci. Međutim, magistar farmacije Dragana Lošić, specijalistkinja nutricionizma, za čitaoce portala Srpskainfo otkriva kako ostati zdrav, a ne odreći se suhomenatih zalogaja.
Otrkiću vam koje suhomesnate proizvode, kada i u kojoj količini možete jesti, a da ne ugrozite zdravlje, da ne bude poslije “nismo znali” – kaže Dragana, koja se u u nutricionizmu vodi, kako kaže “ zdravim razumom i naukom”.
Pravilo broj jedan glasi: prednost uvijek dajte tradicionalnim, domaćim proizvodima, a izbjegavajte industrijski proizvedene delikatese.
– Domaći pršut, slanina, peka, kobasice, najčešće sadrže samo so kao konzervans, dok isti proizvodi prehrambene industrije pored soli sadrže i druge konzervanse: nitrate (E 249,250) i nitrite (E251,252), koji u organizmu uglavnom prelaze u potencijalne karcinogene nitrosamine – kaže Dragana.
Ako već kupujete industrijske mesne prerađevine, poželjno je, upozorava mlada nutricionistkinja iz Banjaluke, da na deklaraciji pored pomenutih E-brojeva pronađete i brojeve E-300,301,302. Ovi brojevi se odnose na vit C: antioksidans, koji će umanjiti nastanak štetnih nitrozamina.
Druga bitna stvar je količina. Ne može se ni domaća salnina jesti u neograničenim količinama.
– Preporučeni unos suhomesnatih proizvoda je 30 do 50 grama, i to dva puta sedmično. Najbolje ih je konzumirati za doručak, posebno ako imate povišen holesterol, koji je česti pratilac povećanja tjelesne mase, hipotireoze, dijabetesa – upozorava Dragana Lošić.
Dakle, dva puta sedmično za doručak omlet sa slaninom, ili sendvič sa pršutom i – to je to. Bitno je da se, u sezoni suvog mesa, ne zaobilazi voće i povrće, zbog unosa vlakana u organizam.
– Ako se jede previše sughomesnate hrane postoji rizik od kancera želuca i debelog crijeva, i to najlešće zbog niskog unosa vlakana. Kao i uvijek, suština je u umjerenosti i dobroj informisanosti – zaključuje nutricionistkinja Dragana Lošić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu