Tako je, na primjer, u najnovijem izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o pregledu provođenja preporuka finansijske revizije za 2018. godine za Rudnik i termoelektranu Ugljevik konstatovano da je od 11 datih preporuka ovo preduzeće u potpunosti provelo tek njih šest. Zanimljivo je da su među nerealizovanim preporukama one koje su ukazivale na kršenje Zakona o radu i Zakona o javnim nabavkama. Drugim riječima, tri godine od upozorenja revizora Rudnik i termoelektrana Ugljevik i dalje krše Zakon o radu i Zakon o javnim nabavkama!
I nije ovo jedini primjer gdje se ne poštuju preporuke revizora. Opština Istočno Novo Sarajevo je u finansijskoj reviziji za 2018. godini dobila 11 preporuka za otklanjanje uočenih nedostataka, grešaka i nezakonitosti. Za tri godine nije, u potpunosti, realizovala niti jednu.
Najgori od svih
Sličan slučaj je i sa opštinom Kneževo, koja je u finansijskoj reviziji za 2018. godinu dobila 10 preporuka za otklanjanje uočenih nedostataka. Za tri godine provela je samo jednu preporuku.
Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite RS već godinama je, po ocjenama revizora, najlošije ministarstvo u Vladi Srpske. Primjera radi, ovo ministarstvo u zadnjih 10 godina još nijednom nije dobilo pozitivnu ocjenu za finansijske izvještaje niti za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.
Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske, na čijem čelu se nalazi Jovo Radukić, utvrdila je da Ministarstvo rada krši Zakon o radu, ali i Zakon o javnim nabavkama, te da ne realizuje većinu preporuka iz revizorskih izvještaja u cilju otklanjanja uočenih nepravilnosti, grešaka i nezakonitosti.
Nepoštivanje preporuka revizora uočeno je i u institucijama na nivou BiH. Tako je, na primjer, iz izvještaja o finansijskoj reviziji Predsjedništva BiH za 2021. godinu vidljivo da većina preporuka revizora iz ranijih godina nije ispoštovana.
Primjera nepoštivanja preporuka revizora ima mnogo, pa se javnost može s pravom upitati čemu uopšte služe revizorski izvještaji i zašto niko nikada ne odgovara zbog neprovođenja preporuka iz revizorskih izvještaja.
Šta radi pravosuđe?
Srđan Traljić iz Transparensi internešnela BiH podsjeća da je ova nevladina organizacija nedavno tužila Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite RS zbog nedostavljanja informacija o finansiranju udruženja od javnog interesa, na šta je upravo revizor upozoravao.
– Dakle, kroz ranije revizorske izvještaje utvrđeno je da je ovo Ministarstvo odobravalo sredstva boračkim udruženjima čiji su predstavnici po nalazima revizije odobrena sredstva trošili za isplate plata i materijalnih troškova, a ne za realizaciju programskih aktivnosti i konkretnih projekta za koje su grantovi odobreni – podsjeća Traljić.
Dodaje da se ove stvari ponavljaju godinama kroz revizorske izvještaje, a ministarstvo ne samo da nije otklonilo ove nepravilnosti, nego je nastavilo dodjeljivati sredstva ovim udruženjima kršeći vlastiti pravilnik i kriterijume. Traljić ističe da ovo Ministarstvo sada skriva od javnosti informacije o tome kako su ta sredstva potrošena.
– Ovo je samo jedan od primjera gdje se preporuke revizora ne poštuju, a ni javnost. Generalno, veliki je broj preporuka revizorskih institucija koje nisu ispoštovane u cijeloj Bosni i Hercegovini – kaže Traljić za Srpskainfo.
Na pitanje kakva je onda uopšte svrha revizorskih izvještaja, Traljić ističe da oni imaju svoju svrhu, ali da je pravo pitanje da li pravosudne i druge institucije zadužene za borbu protiv korupcije imaju svrhu. On upozorava da gotovo nema nijednog slučaja da je neko utvrdio krivičnu ili bilo kakvu drugu odgovornost za brojne nezakonite radnje na koje ukazuju revizori.
– Tužilaštva, nažalost, ne djeluju proaktivno, iako im se negativni izvještaji, koliko znamo, po automatizmu dostavljaju. Mi smo čak tužilaštvima slali krivične prijave za neke velike slučajeve na koje su revizori ukazali (RITE Gacko, Ceste Federacije BiH, Rudnici Kreka Tuzla), gdje se radi o milionskim nabavkama i na koje je TI BiH ranije ukazivao – navodi Traljić.
Odgovornost
Dodaje da bez obzira što su te nezakonitosti na koje su ukazivali potvrđene i kroz izvještaje revizije ni tu nema još uvijek reakcije nadležnih niti bilo kakva informacija šta je urađeno po tim prijavama.
Takav pristup, kako ističe Traljić, definitivno šalje lošu poruku i urušava povjerenje javnosti kako u rad pravosuđa, tako i u funkcionisanje kompletnog sistema.
I u Kancelariji za reviziju institucija BiH upozoravaju da većina sistemskih preporuka čak ni iz Godišnjeg revizorskog izvještaja o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu nije realizovana. Ističu da se značajan broj preporuka iz ovog izvještaja ponavlja iz godine u godinu.
U ovoj Kancelariji ističu da se uočene nepravilnosti uglavnom odnose na nedovoljno transparentan proces zapošljavanja angažovanjem osoba na određeno vrijeme bez provođenja konkursne procedure sa prekidima ili bez prekida ugovora o radu i angažovanjem osoba po osnovu ugovora o djelu za sistematizovana radna mjesta, slabosti i nedostatke u primjeni Zakona o javnim nabavkama, slabosti kod sistema kontrole naplate prihoda i potraživanja i slično.
– Kancelarija za reviziju institucija BiH smatra da nivo realizacije preporuka nije zadovoljavajući. Zbog toga se pitanje odgovornosti, kao suštinsko, mora podići na znatno viši nivo od sadašnjeg i tako uticati na stepen realizacije preporuka. Potrebno je da, u prvom redu, institucije sistema za provođenje zakona pokrenu pitanje odgovornosti onih koji su dozvolili da se budžetski novac troši bez finansijske discipline budući da je odsustvo reagovanja na preporuke revizije plodno tlo za netransparentnost i nezakonito trošenje novca – upozoravaju revizori.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu