Tužilaštvo BiH je 11. augusta podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića zbog krivičnog djela “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, ali je optužnica vraćana na uređenje i potvrđena mjesec dana kasnije. Tužilaštvo je u optužnici protiv Dodika i Lukića predložilo saslušanje šest svjedoka te ulaganje 59 materijalnih dokaza, a odbrana je najavljivala da će suština njihove odbrane biti isključivo vezana za legitimitet visokog predstavnika.
Šta kažu pravnici?
Pravnici s dugogodišnjim iskustvom rada na predmetima pred Sudom BiH kažu da se radi o relativno malom broju predloženih svjedoka i dokaza, ali da je, uprkos tome, nezahvalno procjenjivati koliko dugo bi trajalo suđenje Dodiku i Lukiću.
Iz mog iskustva, zaista neki koje sam očekivala da će trajati vrlo kratko, trajali su vrlo dugo, i obrnuto, tako da mi je teško napraviti procjenu – kaže advokat Tatjana Savić.
Loš menadžment suđenja u BiH i stalna odgađanja prepoznata su u više izvještaja međunarodnih i domaćih organizacija.
Nalazi Misije OEBS u BiH u pogledu dužine postupaka pokazuju ozbiljna kašnjenja u procesuiranju predmeta visoke i korupcije srednjeg nivoa, koja su se pretežno dešavala u fazi glavnog pretresa.
– Ova kašnjenja su u velikoj mjeri zavisila od dva faktora – promjene u sastavu vijeća koje su zahtijevale ponovni početak glavnog pretresa, i slabo rukovođenje predsjedavajućeg sudije glavnim pretresom, pogotovo u pogledu nedovoljnog korištenja mjera za osiguranje prisustva strana u postupku na suđenju – navodi se u ranijem izvještaju Misije.
Prvi idući korak, nakon što je optužnica potvrđena, jeste da je optuženima dato 15 dana za podnošenje prethodnih prigovora na sami sadržaj optužnice.
Dodikov advokat Goran Bubić za Detektor kaže da odbrana planira u zakonskom roku podnijeti prethodne prigovore na okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.
– Ne postoji krivično djelo koje se inkriminira po stavu odbrane – kaže on i dodaje da je to iz razloga što “nema legitimnog zakonodavca”.
Advokat Bubić pojašnjava da se materijalni dokaz, odnosno zapisnik sa sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija iz jula 2021. godine, prema kojem se zaključuje da Kristijan Šmit nije potvrđen rezolucijom za visokog predstavnika u BiH, tiče sadržine prethodnih prigovora.
– Ovaj dokaz je više, po stavu branioca, relevantan za odlučivanje o prethodnim prigovorima s obzirom da ga Tužilaštvo nije dostavilo uz optužnicu iako ga je odbrana dostavila odmah nakon ispitivanja predsjednika – kaže on.
Takođe ističe da iako je praksa pravosuđa u BiH pokazala da se prethodni prigovori u načelu brzo riješe, te da ima raznih slučajeva u kojima su oni usvojeni, ipak se to dešava rjeđe.
– Češće se odbiju zato što su vezani taksativno za ove nabrojane razloge jer u njima se ne raspravlja o pitanjima koja su rezervisana za glavni pretres, ali se raspravlja o ovim koje uključuju ovo pitanje koje sam ja pomenuo – ima li krivičnog djela ili ne – kaže advokat Bubić.
Advokatica Savić pojašnjava da odbrana u ovom konkretnom slučaju prethodnim prigovorima može osporavati nadležnost, ukazivati na formalne nedostatke optužnice, te osporavati zakonitost dokaza.
– Zakon samo propisuje, ako se usvoji prigovor u vezi sa osporavanjem zakonitosti dokaza, da će se takvi dokazi izdvojiti iz spisa i vratiti tužiocu, međutim zakon ne propisuje šta ako Sud usvoji prigovor koji ukazuje na formalne nedostatke optužnice – kaže ona i dodaje da se u praksi bosanskohercegovačkih sudova prigovori uglavnom odbijaju.
Nakon odluke o prethodnim prigovorima, zakazuje se ročište za izjašnjenje o krivici, a kako Savićeva pojašnjava, predmet se nakon izjašnjenja upućuje sudiji koji će voditi glavni pretres, što će u Dodikovom i Lukićevom slučaju biti sudija pojedinac s obzirom na zaprijećenu kaznu.
Glavni pretres bi, prema zakonu, trebao biti zakazan u roku od 30 dana, ali se može izuzetno produžiti za još 30 dana.
Neizvjesna dužina trajanja postupka protiv Dodika i Lukića
Dokazi priloženi uz optužnicu protiv Dodika i Lukića objavljeni su u medijima u BiH, što inače nije praksa. Među dokazima su ukazi koje je Dodik potpisivao, akti visokog predstavnika u BiH i drugi.
Dodik je ranije potpisao ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a Lukić je, kao direktor Službenog glasnika Republike Srpske, odobrio objavljivanje ovog zakona koji je Kristijan Šmit ranije poništio.
Zakon kojim je u Republici Srpskoj uvedeno nepoštovanje odluka Ustavnog suda usvojen je nakon što je Ustavni sud na sjednici 19. juna izmijenio Pravilnik o radu.
Ranije, tokom juna, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske su usvojili i izmjene Zakona o objavljivanju propisa, prema kojima Službeni glasnik nije u obavezi da objavljuje odluke i bilo koji akt koji donosi visoki predstavnik u BiH. Dodik je 7. jula na svom Tviter nalogu objavio da je “potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS”, a dva dana kasnije ukazi o oba sporna zakona objavljeni su u Službenom glasniku RS. Objavi je prethodila smjena Milke Devušić s mjesta direktorke Službenog glasnika RS, a na njeno mjesto je, kao vršilac dužnosti, na hitnoj telefonskoj sjednici Vlade Republike Srpske imenovan Miloš Lukić.
Početkom jula, Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, poništio je ove odluke Narodne skupštine, nakon čega je saopštio da je uveo i izmjene Krivičnog zakona BiH, koje su stupile na snagu 2. jula, a kojima je kao krivično djelo predvidio neizvršavanje odluka ili sprečavanje izvršavanja odluka visokog predstavnika. U tim izmjenama se, između ostalog, navodi da će se osoba koja je odgovorna za funkciju ili obavlja funkciju na bilo kojem nivou vlasti u BiH – od države do mjesne zajednice – a koja ne implementira ili ne izvršava, ili sprečava izvršavanje odluke visokog predstavnika, kazniti zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
Prema novom članu, osoba koja je direktnom ili indirektnom naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprečava izvršenje odluke visokog predstavnika, a koja informiše nadređenog da je taj postupak krivično djelo, može biti blaže kažnjena.
S druge strane, advokat Sabina Mehić smatra kako, imajući u vidu sudsku praksu i prirodu ove vrste predmeta, u ovom postupku ne bi trebalo biti puno svjedoka ili puno materijalne dokumentacije, pa se u pravilu ovi predmeti završavaju relativno brzo.
– Pod prirodom djela podrazumijevam da je ovo vrsta predmeta koja se ne dokazuje u principu s puno svjedoka, nego uglavnom materijalnom dokumentacijom, koja je već kod podizanja optužnice prikupljena u dovoljnoj mjeri – dodaje ona.
Mehić objašnjava kako daljnji tok i trajanje postupka zavise i od drugih tehničkih pitanja, poput dinamike zakazivanja ročišta, eventualnih zahtjeva za odgode od strane optuženog, o čemu će Sud BiH voditi računa.
– Treba imati u vidu činjenicu da Sud BiH ima ustaljenu praksu provjeravanja razloga odgode od strane optuženih – angažovanjem vještaka za provjeru zdravstvenog stanja optuženih i slično, ali i obavezu Suda da se suđenja završavaju u razumnom roku – kaže ona.
Suđenje Mektiću, Radončiću i Novaliću
Pred Državnim sudom i ranije se sudilo funkcionerima, pa je predmet u kojem je bio optužen, potom i pravosnažno oslobođen Fahrudin Radončić, trajao oko dvije i po godine. Dragan Mektić je takođe pravosnažno oslobođen, a predmet u kojem mu se s drugim osobama sudilo za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja trajao je oko dvije godine.
Suđenje u predmetu u kojem je s drugim osobama optužen Fadil Novalić, a koji još nije pravosnažno okončan, počelo je 2021. godine.
Nedostatak sudske prakse ne bi trebao predstavljati problem za procesuiranje
U izmijenjenom članu koji je nametnuo Šmit, a koji se tiče neizvršavanja ili sprečavanja izvršenja odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Doma za ljudska prava BiH ili Evropskog suda za ljudska prava, pored već postojećeg dijela u vezi sa zatvorskom kaznom, dodani su i nosioci nižih nivoa vlasti te sankcije koje se tiču zabrana obavljanja bilo koje javne funkcije i svih drugih dodatnih sankcija, jednako kao u članu posvećenom nepoštivanju odluka visokog predstavnika.
Iako je ovo prvi predmet u kojem će se suditi po izmijenjenom članu zakona, nedostatak sudske prakse ne bi trebao predstavljati problem, smatra sutkinja Suda BiH u penziji i pravni stručnjak Džemila Begović.
– Nije uopšte problematično za sudsku praksu, odnosno za tužioca kad ima elemente djela i kad ima dokaze za te elemente djela. Ako mu dispozitiv optužnice bude sa svim opisan, sa svim elementima djela i za sve te elemente djela ima dokaze, odnosno činjenice kojima to potkrepljuje, ja ne vidim da tu treba biti neki problem – kaže ona.
Takođe naglašava da s obzirom na cjelokupnu situaciju koja se dešava zbog ovog predmeta, tužioci i sudije trebaju biti nepristrasni i “imati petlju profesionalizma i odraditi kao da se radi o svakom drugom”.
Tužilaštvo BiH je u optužnici, pored činjeničnog opisa, predložilo da se Dodiku i Lukiću izrekne mjera sigurnosti zabrane obavljanja funkcije ukoliko bude donesena pravosnažna osuđujuća presuda. U odnosu na Dodika, navodi se prestanak obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, a Lukiću prestanak obavljanja funkcije direktora Službenog glasnika u trajanju od 10 godina.
Predloženo je da Dodiku i Lukiću Sud BiH utvrdi nastupanje pravnih posljedica osude, i to prestanak službene dužnosti i zaposlenja, zabrana obavljanja i sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se djelimično ili u cijelosti finansira iz javnih sredstava.
Begović pojašnjava kako u slučaju da budu izrečene mjere sigurnosti, Sud mora naložiti izvršenje te odluke, a da neizvršavanje sudske odluke predstavlja krivično djelo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu