Novo istraživanje australijskog tima naučnika koji je pregledao i analizirao 163 zdravstvene studije iz cijelog svijeta otkriva izuzetno zabrinjavajuću sliku o tome kako se zdravstveno stanje mnogih u djetinjstvu pogoršalo kao rezultat klimatskih promjena, a trend ne pokazuje znake da će se promijeniti u skorije vrijeme, prenosi Blic.
Procjenjuje se da 600 miliona ljudi trenutno živi u oblastima koje su izložene temperaturama izvan onih koje se smatraju optimalnim za ljude, a naučnici predviđaju da će se taj broj do kraja vijeka povećati na tri milijarde ljudi.
To je loša vijest, s obzirom da je novo istraživanje pokazalo da su temperaturni ekstremi povezani sa klimatskim promjenama povećali rizik od prijevremenog porođaja u prosjeku na 60 odsto.
Studija takođe izvještava da povećanje zagađujućih čestica u vazduhu i alergena uslijed klimatskih događaja kao što su šumski požari i suše ima značajan uticaj na respiratorne bolesti i loše ishode po zdravlje bebe odmah nakon rođenja.
Kori Bredšo, globalni ekolog sa Univerziteta Flinders u Australiji, zabrinut je zbog toga što bi, kako kaže, klimatske promjene mogle uzrokovati doživotne komplikacije za milione djece širom svijeta.
-Analizirali smo i klasifikovali podatke kako bismo pokazali kako će određene vrste budućih vremenskih događaja pogoršati određene zdravstvene probleme kod ljudi. Identifikovali smo brojne direktne veze između klimatskih promjena i zdravlja djece, od kojih je najjača bila ta da postoji 60 odsto povećan rizik u prosjeku od prijevremenog porođaja uslijed izlaganja ekstremnim temperaturama – ispričao je Bredšo.
Pokazalo se da su na porođaj uticale promjene temperature opisane u 39 naučnih radova koje su Bredšo i njegove kolege pregledali. Prijevremeni porođaj je prijavljen u 29 od ovih studija, što ga čini najčešćim ishodom povezanim ili sa izlaganjem ekstremnim temperaturama ili povećanjem temperature okoline.
Druge studije su takođe prijavile efekte kao što su niska težina novorođenčeta, prerano pucanje vodenjaka kod porodilja, pa čak i spontani pobačaj. Dok su temperaturni ekstremi imali najveći uticaj na zdravlje djece, 16 od 20 studija koje su istraživale uticaj zagađivača vazduha otkrilo je da imaju bar neki uticaj na zdravlje djece.
Zagađenje vazduha imalo je značajan uticaj na respiratorna oboljenja. Na primjer, najmanje sedam različitih studija izvijestilo je da se povećane koncentracije čestica u vazduhu poklapaju sa porastom broja djece koja se obraćaju hitnim odjeljenjima bolnice zbog respiratornih problema. Četiri studije su posebno istraživale zagađenje od dima šumskih požara, koji sada udišemo češće nego ikada.
-Zdravstveni problemi djece koje smo identifikovali zavise od vremenskih ekstrema – ekstremi hladnoće izazivaju respiratorne bolesti, dok suša i ekstremne padavine mogu dovesti do usporavanja rasta i razvoja ljudi – pišu autori.
S obzirom na to da klima utiče na dječje bolesti, društveni i finansijski troškovi će nastaviti da rastu kako klimatske promjene budu napredovale, stavljajući sve veći pritisak na porodice i zdravstvene usluge – prenosi portal Science Alert.
Kako istraživači ističu, zemlje sa niskim i srednjim prihodima su bile nedovoljno zastupljene u istraživanju. Dakle, ova sumorna slika bi zapravo mogla biti i lošija jer je većina analiziranih studija sprovedena u zemljama sa visokim prihodima gdje su djeca bolje zaštićena od uticaja klimatskih promjena.
Prema istraživačima, ključni faktori koji štite djecu od opasnosti koju klimatske promjene predstavljaju po njihovo zdravlje, su ekonomska stabilnost i snaga, pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, adekvatna infrastruktura i bezbednost hrane.
-Klimatske promjene su univerzalne i negativno utiču na sve zemlje i ljude, i moramo pripremiti društva za sve veće prijetnje po zdravlje djece – kaže istraživač iz oblasti medicine Luis Veda sa Univerziteta Zapadne Australije.
-Razvoj javnih zdravstvenih politika za suzbijanje ovih bolesti povezanih sa klimom, zajedno sa naporima da se smanje antropogene klimatske promjene, mora da nam bude svima na dnevnom redu ako želimo da zaštitimo našu djecu, ne samo svoju nego i onu još nerođenu – dodao je.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Science of the Total Environment.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu