Autori istraživanja iz međunarodne nevladine Komisije EAT i časopisa “Lanset” navode da je globalna proizvodnja hrane odgovorna za oko 30 odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte i pozivaju na promjene.
Oni optužuju čovječanstvo da nije riješilo ključno pitanje u klimatskoj krizi.
– Čak i ako uspijemo da pređemo na zelenu energiju sa fosilnih goriva, naši trenutni prehrambeni sistemi će nas spriječiti da ograničimo globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusovih, upozorava ova grupa.
Istovremeno, istraživači napominju da, dok bogate zemlje konzumiraju više hrane sa visokim sadržajem ugljenika nego što im pripada, milijarde ljudi nemaju pristup zdravoj ishrani, prenosi agencija DPA.
– Više od polovine svjetske populacije bori se za pristup zdravoj ishrani, što dovodi do razarajućih posljedica po javno zdravlje, socijalnu ravnopravnost i životnu sredinu – pišu autori.
Panel stručnjaka želi da razvije strategije za zdravu ljudsku ishranu, uz istovremenu zaštitu planete.
– Transformacija prehrambenih sistema predstavlja veliki ekološki i društveni izazov, ali je preduslov za šansu za povratak stabilnom klimatskom sistemu i zdravoj planeti – izjavio je Johan Rokstrem, direktor Instituta u Potsdamu za istraživanje uticaja na klimu i kopredsjedavajući Komisije EAT-“Lanset”.
On je dodao da “naše prehrambene navike mogu da spasu živote, drastično smanje emisije, uspore gubitak biodiverziteta i doprinesu većoj ravnopravnosti”.
U izvještaju se navodi da, ako čovječanstvo može da prijeđe na “planetarnu zdravstvenu dijetu”, godišnje bismo mogli da spasemo približno 15 miliona života koji su prerano prekinuti bolestima povezanim sa ishranom.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.