Mnogi baštovani svake godine sade neven uz ivice bašte vjerujući da tako štite povrće od štetočina. I zaista, određene vrste nevena mogu pomoći biljkama.
Sve popularnija metoda uzgoja krastavaca osvaja baštovane svojom jednostavnošću i efektom, a u pitanju je islandski trik.
Sve više baštovana traži jednostavnije i praktičnije načine za uzgoj krastavaca, posebno u plastenicima. Jedan neobičan metod sa Islanda poslednjih godina privlači pažnju jer značajno smanjuje posao oko biljaka, a istovremeno olakšava berbu i održavanje.
Krastavci su izuzetno zdrava i hidratantna namirnica (sastoje se od 96 odsto vode), bogata vitaminima K, C, A, magnezijumom i kalijumom.
Paradajz i krastavac su osnova svake naše salate, ali njihovo miješanje je zapravo velika greška za vaš organizam.
Ako mislite da su krastavci biljka koja uspijeva "sama od sebe", vrijeme je da promijenite pristup. Iako vole sunce, vodu i dobro zemljište, pravi rezultat u bašti dolazi tek kada ih posadite uz prave biljke.
Baštovani stalno tragaju za novim metodama koje će poboljšati rast i rod njihovog bilja.
Mnogi kupci u prodavnicama pokušavaju da izbjegavaju nepotrebnu plastičnu ambalažu, ali se prilikom kupovine krastavaca često susreću sa nedoumicom. Zašto su neke sorte, poput popularnih engleskih krastavaca, čvrsto umotane u plastiku, dok su druge dostupne bez ikakvog pakovanja?
Kiseli krastavci važe za jednu od najdugotrajnijih namirnica u frižideru, ali ni oni nisu vječni nakon otvaranja.
Krastavci, specifični za naše područje koji se još nazivaju i kontinentalni krastavci često izazivaju negodovanje potrošača, Ali, ne zbog samog povrća, već zbog sloja plastične folije u koju su umotani.
Recept za kisele krastavce je jednostavan, ne zahtjeva nikakvo posebno iskustvo, a rezultat su hrskavi, savršeno ukiseljeni krastavčići koji će zasijeniti sve kupovne varijante.
Iako na prvi pogled možda ne izgleda tako, krastavac je jedna vrlo moćna biljka i iznenadićete se kada vam otkrijemo na koje sve načine čuva naše zdravlje.
Kontinentalni krastavci često izazivaju negodovanje potrošača, ne zbog samog povrća, već zbog sloja plastične folije u koju su umotani.
Novi tropski talas stiže u Srbiju i prirodno je što želite da otvorite prozore i vrata kako biste omogućili ulaz svježeg vazduha u dom. Ali, otvoreni prozori istovremeno pozivaju muve da uđu i zuje po kući.
Jedna od vrsta povrća kojoj ne treba neka posebna priprema jeste krastavac: oljuštiš, isječeš i gotovo.
Baštovani stalno tragaju za novim metodama koje će poboljšati rast i rod njihovog bilja.
Krastavac (Cucumis sativus) je jedno od omiljenih povrća kod nas i svakako među onima koja se najčešće uzgajaju u našim vrtovima i na njivama.
Svježi krastavci poslužuju se kao osvježavajući i hrskavi element uz razna jela, a posebno ona dobro začinjena. Sjajno se slažu s umacima na bazi jogurta, a predstavljat će i odličnu namirnicu za salatu koju možete poslužiti s tek malo soli i papra.
Krastavci, paradajz, mirođija, so i biber po ukusu, malo biljnog ulja – jednostavna, ukusna i veoma popularna salata već nekoliko godina izaziva brojne kontroverze.
Caka koju svaki dobar baštovan zna, je da ukoliko želite da udvostručite plod krastavaca potrebno je da ga jednom mjesečno zalivate ovim rastvorom.
