Kada radimo na složenom zadatku ili imamo mnogo radnih obaveza, lako sebe uvjerimo da nemamo vremena da napravimo pauzu.
Kada govorimo o mobingu prije svega mislimo na vid psihološkog zlostavljanja koji se dešava u radnom okruženju. Takav vid psihološkog zlostavljanja je sistematski i dugotrajan, a u sebe uključuje ponižavanje, kontinuirano uznemiravanje, isključivanje, psihološki pritisak… koji vrši jedan ili više zaposlenih nad svojim kolegom.
Da li ste primijetili da se neko od vaših kolega povukao, češće izostaje s posla ili je jednostavno postao manje produktivan nego inače? Mnogi od nas će odmah pomisliti na stres ili iscrpljenost, ali ovo mogu biti i rani znakovi mentalnih poremećaja, poput depresije ili anksioznosti. Prepoznavanje ovih simptoma na vrijeme ključno je za pružanje podrške i prevenciju ozbiljnijih problema.
Oktobar je mjesec posvećen zaštiti mentalnog zdravlja, a tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je „Vrijeme je da se prioritizuje mentalno zdravlje na radnom mjestu.“
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. oktobra, u Domu omladine Banjaluka održaće se jedinstveno iskustveno predavanje pod nazivom "Trauma i tijelo u psihoterapiji".
Sutra je 1. oktobar. Oktobar je mjesec posvećen zaštiti mentalnog zdravlja, a tema ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je „Vrijeme je da se prioritizuje mentalno zdravlje na radnom mjestu.“
Zamislite radni dan na kojem se osjećate iscrpljeno, a vaša energija je na izmaku. Niste bolesni u klasičnom smislu te riječi, ali jednostavno nemate snage ni motivacije za svakodnevne zadatke. Ovo nije samo osjećaj umora; ovo je realnost s kojom se suočava sve veći broj zaposlenih – posljedica neprepoznatog i netretiranog mentalnog stanja.
„Razgovarati o mentalnom zdravlju nije znak slabosti, već hrabrosti“, rekao je jedan moj pacijent, čija su iskrena priznanja o borbi s depresijom napravila ključnu razliku u njegovom oporavku. Kada pričamo o mentalnim poremećajima, pogotovo u društvima gdje je stigmatizacija mentalnih bolesti još uvijek prisutna, otvoren razgovor može bukvalno spasiti život.
Dijagnoza mentalnog poremećaja može biti trenutak olakšanja, ali i zbunjujućih emocija. Mnogi ljudi koji se suočavaju s mentalnim problemima osjećaju olakšanje kada konačno dobiju ime za ono što ih muči. Međutim, dijagnoza može nositi i težinu stigme i izazvati strah od budućnosti. Bez obzira na to kako se osjećate, važno je razumjeti da dijagnoza nije samo "etiketa", već ključan korak ka pronalasku efikasnog tretmana i poboljšanju kvaliteta života.
Većina ljudi često uhvati sebe kako pričaju sami sa sobom. To se redovno može desiti kada razmišljate o nekim idejama, raspravljate o nekim odlukama ili kada vam je potreban ohrabrujući razgovor.
Depresija i anksiozni poremećaji nisu samo lične bitke koje se vode unutar četiri zida. Ovi poremećaji imaju dubok uticaj na društvo u cjelini, a njihovi efekti sežu daleko izvan emocionalne sfere. Prema procjenama, depresija i anksioznost godišnje koštaju globalnu ekonomiju nevjerovatnih 1 trilion dolara zbog izgubljene produktivnosti. Ova brojka nam pokazuje koliko su ove bolesti ozbiljne i koliko je važno da se svi zajedno borimo protiv stigmatizacije mentalnog zdravlja.
Kao psihijatar, često se susrećem s ljudima koji su u dilemi da li su promjene u njihovom ponašanju normalne ili znak nečeg ozbiljnijeg. Prepoznavanje znakova mentalnih poremećaja nije uvijek lako. Mentalno zdravlje se može manifestovati na mnogo načina, a nema jednog testa koji bi mogao dati tačan odgovor. Ipak, prepoznavanje određenih simptoma može vam pomoći da odlučite kada je vrijeme da potražite stručnu pomoć.
Koja je stvar koju biste željeli da više ljudi razumije o mentalnom zdravlju? Da li ste ikada pomislili
kako bi svijet izgledao kada bismo svi bolje razumjeli važnost mentalnog zdravlja?
Biti roditelj tinejdžera može biti izazovno, ali važno je pokazati im ljubav i podršku, bez obzira na situaciju. Bez obzira na to da li se slažete ili prolazite kroz teška vremena, bitno je da vaš tinejdžer zna da ste uvijek tu za njega.
Roditeljstvo donosi sa sobom čitav spektar emocija – od neizmjerne sreće i ljubavi do brige i straha. Stres je neizbježan dio svakodnevnog života, a uloga roditelja često ga dodatno pojačava. Iako je stres normalna reakcija na životne izazove, previše stresa može dovesti do iscrpljenosti I sagorijevanja.
Gubitak voljene osobe je bolan i komplikovan za odrasle, ali za djecu, koja se prvi put suočavaju s takvim iskustvom, to može biti još zbunjujuće i uznemirujuće. Kao roditelji, naša uloga je da im pomognemo da se nose s tugom i bolnim osjećanjima, pružajući im podršku i sigurnost dok prolaze kroz proces žaljenja.
Jeste li znali da mentalno zdravlje utiče na sve aspekte našeg života, bez obzira na pol, godine, ili obrazovanje?
Da li ste ikada razmišljali koliko bismo svi mogli biti srećniji kada bismo se prema svom mentalnom
zdravlju odnosili jednako pažljivo kao prema fizičkom?
Jeste li se ikada zapitali koliko iskustva drugih ljudi mogu biti od pomoći u suočavanju sa izazovima
mentalnog zdravlja?
Da li ste znali da će jedna od četiri osobe tokom života doživjeti neki oblik mentalnog poremećaja? Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ovaj alarmantni podatak pokazuje koliko je mentalno zdravlje važno za svakog pojedinca.