Ništa bolje nema za mozak i srce, ali i jačanje imuniteta. Osim što je ova riba zdrava, ukusna i može da se pripremi na mnogo načina, brzo se i lako vari
Redovno aerobno vježbanje, oko 150 minuta nedeljno, moglo bi pomoći da mozak duže ostane mlad, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu "Journal of Sport and Health Science".
Godina dana redovne aerobne fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta ne utiče samo na fizičku kondiciju, već je povezana i sa „mlađim“ izgledom mozga kod odraslih u ranim i srednjim godinama života.
Zdravlje mozga ima ključnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju, od koncentracije i pamćenja do emocionalne stabilnosti. Iako se često fokusiramo na zdravlje srca i probave, mozak je organ koji troši najviše energije i zahtijeva kvalitetnu ishranu kako bi optimalno funkcionirao.
Orašasti plodovi bogati su proteinima, zdravim mastima, mineralima i vitaminima, ali jedan plod nudi širok spektar zdravstvenih prednosti.
Kada bismo morali da izaberemo samo jednu naviku u ishrani koja najviše doprinosi zdravlju mozga kako starimo - šta bi to bilo? Prema riječima dr Ajše Šerzai, neurološkinje i stručnjaka za zdravlje mozga sa Univerziteta Loma Linda u Kaliforniji, odgovor je iznenađujuće jednostavan: Jedite više zelenog lisnatog povrća.
Mozak prolazi kroz pet jasno prepoznatljivih faza tokom ljudskog života, sa ključnim prekretnicama u starosti od devet, 32, 66 i 83 godina, pokazala je najnovija studija naučnika sa Univerziteta u Kembridžu.
Jedna od najvažnijih stvari o kojoj moramo stalno voditi računa jeste zdravlje, a to svakako uključuje i mozak.
Iako možda ulažete značajna sredstva u dodatke prehrani i posebne dijete za poboljšanje zdravlja mozga, neke naizgled bezazlene svakodnevne navike mogu tiho da oštećuju mozak.
Zdravlje mozga je jedna od najvažnijih tema današnjice, a stručnjaci sve češće naglašavaju koliku ulogu ishrana ima u njegovom očuvanju.
Riba je lagan i zdrav izvor proteina, a masnije vrste poput lososa, tune, sardina i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama koje povoljno djeluju na srce i mozak.
Sigurno vam se barem jednom dogodilo da uđete u sobu i zaboravite zašto ste tamo došli.
Mnogo ljudi odmah ujutro posegne za svojim mobilnim telefonom, čak i prije nego što ustanu iz kreveta.
Ulaskom u šezdesete godine života, prirodno je da dolazi do izvjesnih promjena u moždanim funkcijama - sposobnost da učimo, pamtimo ili se koncentrišemo može oslabiti.
Pandemija Kovid-19 koja je zahvatila svijet 2020. godine nije uticala samo na naše fizičko zdravlje, već je imala i zabrinjavajuće posljedice po naš mozak , prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications. Muškarci, starije osobe i osobe iz socijalno ugroženih sredina su posebno pogođeni.
Mnogi paze na ishranu kako bi održali vitku liniju, ali često zaboravljaju koliko hrana utiče na zdravlje najvažnijeg organa – mozga.
U nedavno objavljenom članku u časopisu Nature Aging, istraživači su analizirali povezanost između pridržavanja četiri različita načina ishrane i pojave multimorbiditeta - istovremene pojave najmanje dva hronična stanja kod jedne osobe.
Ako ste se ikada osjećali loše zbog toga koliko vremena dnevno provodite na telefonu, niste sami.
Dugotrajno sjedenje, bez obzira na fizičku aktivnost, može nepovratno da ošteti mozak, čak i da ga smanji, dokazala je najnovija studija.
Kako starimo, mnogi od nas brinu o zdravlju svog mozga. Sa tim u vezi, možete napraviti jednostavan jednominutni test koji vam može reći u kakvom je stanju vaš mozak, a za to će vam biti potrebna samo olovka i papir.
