Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave svete mučenike Timotija i Mavru.
Preci ljudi u Srbiji nisu primali u svoju kuću samo njima poznate osobe (rodbinu, kumove, prijatelje, bivše komšije..) već i strane i nepoznate, a ovaj običaj, pružanja gostoprimstva svima održao se i u 20. vijeku, kažu etimolozi.
Afrika je jedan od najraznovrsnijih kontinenata kada se govori o kulturi i religiji, a to doprinosi najrazličitijim običajima i šarolikim vjenčanjima.
Evo kakvi običaji su vezani za Vaskrs, i šta je dobro da se uradi toga dana.
Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika.
Vjera u pobjedu života nad smrću, dobra nad zlom, nade nad beznađem, te vrijednost očuvanja pravoslavnih običaja i stalna bliskost sa crkvom, tradicijom i nacionalnim identitetom, odredili su životni put teologa Darija Drinića iz Nove Topole, mjesta u srcu Lijevče polja.
Brojni su običaji u Lijevče polju, na Vaskrs ali i danima koji prethode velikom pravoslavnom prazniku. Farbanje jaja na Veliki petak, vaskršnja darivanja i tucanja farbanim jajima zauzimaju najvažnije mjesto u lijevčanskim porodicama.
Najprije, Strasna nedjelja ne znači nikakvu strast, nikako u onom smislu kako je današnji rječnik koristi. U pitanju je stradanje, strašni događaji, patnje Isusove te posljednje nedjelje njegovog života na zemlji.
Danas su Blagovijesti, dan kada je arhangel Gavrilo javio Bogorodici da će roditi Isusa Hrista. Blagovijesti spadaju u radosne praznike i uvijek se slavi 7. aprila, devet mjeseci prije Božića.
Đenović tvrdi da na groblje ne treba iznositi ni predmete, niti posipati piće ili ostavljati hranu.
Tradicionalna kulturno-turistička manifestacija, 19. po redu, „Zimsko prelo 2023“, biće održana u subotu 18. februara ispred zgrade Osnovne škole „Ćirilo i Metodije“ i MZ Gornja Piskavica, u Gornjoj Piskavici.
Bez obzira da li sebe smatrate sujevjernom osobom, neka mala pravila i rituali se provlače iz godine u godinu, tako da su na određeni način postali dio naše kulture.
Svi imamo neke rituale pred Novu godinu i Božić. Za neke je to tradicija, drugi ih nazivaju običajima, ali činjenica je da se mnogo toga pomiješalo.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca, djece.
Srpska pravoslavna crkva SPC danas proslavlja Svetog mučenika Stefana Dečanskog - Mratindan.
Sutra će se u nekim domovima slaviti Sveti Dimitrije u narodu poznati i kao Mitrovdan.
Za brojanice su vezana mnoga sujeverja, međutim crkva naglašava da one služe isključivo za molitvu, a ne za igru, za ukras, "za sreću" ili kao "narukvica da djeca lijepo spavaju i ne sanjaju svašta".
Srpska pravoslavna crkva ustanovila je posebne dane kad se sjećamo naših dragih pokojnika i obilazimo njihove grobove. Zadušnice su uvijek subotom, jer je to i inače, u toku čitave godine, dan kad se sjećamo preminulih.
Da je ”bolje da umre selo nego običaji” iz godine u godinu dokazuju mještani Vrgorca, malog mjesta u Čapljini u kojemu je smješteno gradsko groblje.
Noć vještica obilježava se duže od hiljadu godina.