Otvaranje restorana, kafića ili objekta brze hrane jedna je od poslovnih ideja o kojima razmišljaju budući preduzetnici.
Restoranska industrija prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u posljednjih nekoliko decenija. Visoka inflacija, promijenjene navike gostiju i sve veća konkurencija primorali su ugostitelje da traže nova rješenja, a u tome im sve više pomaže vještačka inteligencija.
Račun iz jednog restorana u Porto Červu na Sardiniji posljednjih dana je izazvao burne reakcije na društvenim mrežama.
Iako podaci Poreske uprave pokazuju da je u junu u Hrvatskoj izdano više računa u ugostiteljstvu nego prošle godine, brojni ugostitelji tvrde da je stvarna slika na terenu znatno drugačija.
U najpoznatijim banjalučkim restoranima se u prošloj godini, sudeći prema zvaničnim finansijskim izvještajima, pojelo i popilo više od 30 miliona maraka, a najviše u „Maloj stanici“ u vlasništvu banjalučkog ugostitelja Dalibora Šajića.
Probati lokalnu kuhinju jednako je važno kao i obići najpoznatije znamenitosti kada posjetite novu zemlju.
U svijetu u kome restorani stalno traže nove načine za povećanje prihoda pojavio se novi, kontroverzni trend koji je podijelio javnost. Radi se o naplaćivanju gostima koji ne jedu svu hranu iz tanjira.
Možda nikad nisi razmišljao o tome, ali boja zidova u restoranu nije slučajna.
Kada jedemo u restoranima, posebno onima skupljim ili manje poznatim, svi želimo prijatno iskustvo. Ali kvalitet hrane i svježina sastojaka nisu samo stvar ukusa – oni su pitanje zdravlja.
Razlike u cijenama obroka su sve izraženije iz godine u godinu, posebno nakon uvođenja evra.
Cijene jela u hrvatskim restoranima posljednjih su godina značajno porasle, a razlike u odnosu na period prije uvođenja evra dosežu i do 75 odsto.
Malo pomfrita, a cijena astronomska, tako komentarišu ponudu na plaži Trsteno, u blizini Budve.
Ljetovati nikad nije bilo jeftino. I istina je i da strani turisti uveliko negoduju zbog cijena na hrvatskoj obali. Ali, budimo iskreni, ni pojesti obrok u Banjaluci više nije za svakoga.
Popularni japanski lanac restorana Sukiya zatvorio je gotovo sve svoje objekte na nekoliko dana radi temeljne dezinfekcije, nakon što su u hrani pronađeni pacov i insekt.
Poskupljenja hrane i ostalih proizvoda, i to gotovo na dnevnom nivou, odavno nisu nikakva novost.
Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske potrošilo je u prošloj godini 45.000 KM na hotele i restorane u zemlji i inostranstvu, dok u ovoj godini planiraju da potroše 70.000 KM bez PDV.
Na hotelski smještaj, hranu i piće za poslanike Narodne skupštine Republike Srpske u prošloj godini je potrošeno oko 140.000 KM.
Hoteli i restorani u kojima odsjedaju funkcioneri na svim nivoima vlasti u BiH godišnje nas koštaju na stotine hiljada maraka, a kada se pogledaju računi koje su pravili u pojedinim ugostiteljskim objektima vidljivo je da nema štednje kada je u pitanju javni novac.
Investiciono-razvojna banka Republike Srpske u prošloj godini je na hotele i restorane potrošila vrtoglavih 120.000 KM, a sudeći po cehovima koje su pravili u pojedinim ugostiteljskim objektima vidljivo je da se nije nimalo štedjelo.
Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, kojim rukovodi Petar Đokić, u ovoj godini planira da reže troškove, bar kada su u pitanju ugostiteljske usluge.
