
Ljetni trening može biti opasan: Evo kako da vježbate bez rizika od pregrijavanja
Dugi dani i sunce idealni su za trening na otvorenom. Međutim, vrućina i toplotni talas nose rizik od pregrijavanja.

Dugi dani i sunce idealni su za trening na otvorenom. Međutim, vrućina i toplotni talas nose rizik od pregrijavanja.

Iako može da izgleda nelogično da povećavate intenzitet treninga kako starite, intenzivne i brze vježbe mogu da ubrzaju metabolizam, svedu šećer u krvi na razuman nivo i sagore kalorije za tren oka. A sada nova studija dodaje još jednu prednost toj listi – intenzivnije vježbe mogle bi da uspore procese povezane sa starenjem.

Aerobne vježbe ne moraju uvijek da znače brzo trčanje, iscrpljujuće skakanje ili pokrete poslije kojih koljena, kukovi i stopala osjećaju pritisak. Tijelo može da se pokrene i na mnogo nježniji način, kroz ritam, disanje, lagane promjene pravca i kontrolisane pokrete koji podižu energiju, a ne stvaraju osjećaj napora.

Duži dani i sunčano vrijeme idealni su za trening na otvorenom, ali visoke temperature donose i veći rizik od pregrijavanja. Zato ljetnji trening bez rizika ne znači trenirati manje, već pametnije.

Izbor između trčanja i brzog hodanja pod nagibom često izaziva dileme kod rekreativaca koji žele optimalne rezultate.

Vježbe za ruke, ramena i uopšte gornji dio tijela mnoge žene i dalje zanemaruju, često zbog uvjerenja da će zbog njih izgraditi „previše“ mišića i izgubiti ženstvenu figuru.

Ako se vraćate treningu, pitanje koje mišiće vježbati zajedno može napraviti veliku razliku u tome koliko ćete se brzo oporavljati i koliko ćete dugo ostati motivisani.

Vježbanje tokom ljetnih mjeseci može biti korisno za zdravlje, ali visoke temperature nose i određene rizike po organizam. Stručnjaci ističu da je u takvim uslovima važno prilagoditi trening i voditi računa o sigurnosti kako bi se izbjegle dehidracija, iscrpljenost i toplotni udar.

Kada je baš vruće, često je prava muka natjerati sebe na trening. Ipak, i tokom ljetnih mjeseci želimo da ostanemo u formi i angažujemo sve mišiće – što je dobro za cjelokupno zdravlje a i vitku liniju.

Čak iako vježbamo redovno i znamo kako se vježbe pravilno rade, veoma često se dešava da nam se potkradaju neke sitne greške. Ovakve greške mogu da umanje rezultate vježbanja, ali, u najgorem, mogu dovesti i do povreda.

Kada se ti rezultati ne pojave odmah, lako je osjećati se obeshrabreno ili se pitati da li se trud isplati. Istina je da vježbanje djeluje na više vremenskih linija: neke koristi počinju gotovo odmah, dok drugima trebaju nedelje ili meseci da postanu vidljive.

Redovno vježbanje je korisno za fizičko zdravlje, a stručnjaci navode da može pomoći i u poboljšanju zdravlja mozga.

Svi ljudi prave greške, čak i kad su zdrave navike u pitanju, vježbanje na primjer.

Trbušnjaci su jedna od najčešće izvođenih vježbi za jačanje trbušnih mišića i oblikovanje centralnog dijela tijela.

Bol u gornjem dijelu leđa često se pojavljuje tiho i neprimjetno. U početku je to blaga zategnutost između lopatica, osjećaj težine u ramenima ili nelagodnost koja se javlja nakon dužeg sjedenja.

Cjelodnevno sjedenje nije dobro za zdravlje. Međutim, koliko je potrebno vježbati da bi se poništile negativne posljedice cjelodnevnog grijanja stolice?

Niko se ne može u potpunosti zaštititi od stresnih situacija, ali postoje fizičke aktivnosti koje nas mogu brzo osloboditi stresa.

Ako se pitate kako izgraditi naviku treninga, niste jedini. Većina ljudi krene sa velikom motivacijom i željom da napravi promjenu, ali već nakon 10 do 14 dana dolazi do pada i odustajanja.

Proljeće često predstavlja savršenu priliku za promjene načina života. Dani su duži, vježbanje na otvorenom je pristupačnije, a osjećaj svježine i lakoće čini se dostižnijim nego ikad prije.

Večita dilema fitnes svijeta glasi: da li je bolje trenirati ujutru ili uveče? Godinama se vode rasprave, ali novo istraživanje donosi mnogo pametniji odgovor – ne postoji isto idealno vrijeme za vježbanje za sve ljude.