Dok većina ljudi, kad im je hladno, obuče dodatni sloj odjeće, prekrije se ćebetom ili malo pojača grijanje, neki ljudi dolaskom hladnijeg vremena doživljavaju i neprijatno iskustvo konstante hladnoće.
Prosječna normalna tjelesna temperatura čovjeka je 36,6 Celzijusa, ali može da varira i do 0,5 stepeni gore-dole.
Kako dan odmiče, temperatura se prirodno mijenja – vrhunac je oko 18 sati, a zatim ponovo pada u ranim jutarnjim satima. Ako vam je hladno jer je napolju temperatura pala za 10 stepeni – to je normalno, ali ako se tresete dok je svima oko vas prijatno – to može da bude znak upozorenja da nešto nije kako treba.
Premršavi ste
Niska tjelesna težina može dovesti do toga da vam je znatno hladnije. Kad ste mnogo mršavi, nedostaje vam odgovarajući nivo tjelesne masti koji je “izolator” tijela od hladne temperature. A kad preskačemo kalorije i ne jedemo redovno, usporavamo metabolizam, što dovodi do toga da on ne proizvodi dovoljno tjelesne toplote.
Poremećaj rada štitne žlijezde
Intolerancija na hladno je takođe na dugoj listi zdravstvenih problema koje stvara ova žlijezda. Ako vam je stalno hladno, moguće je da vas muči hipotireoza, što znači da štitna žlezda ne luči dovoljno hormona. Ako ga nema dovoljno, metabolizam se usporava i sprečava tijelo da proizvodi dovoljnu količinu toplote. Drugi znakovi ove tegobe su: proređena kosa, suva koža i slabost.
Anemija
Nizak nivo gvožđa u krvi je često razlog hroničnog osjećaja hladnoće. Naime, gvožđe je ključni mineral koji pomaže crvenim krvnim zrncima da prenose kiseonik kroz tijelo, što znači i da dovode toplotu i druge hranljive sastojke u svaku ćeliju našeg sistema. Bez dovoljno gvožđa, crvena krvna zrnca ne mogu efikasno da rade svoj posao, zbog čega drhtite od hladnoće.
Manjak sna
Zbog lošeg sna smanjuje se aktivnost u hipotalamusu, dijelu mozga odgovornom i za regulisanje tjelesne temperature.
Dijabetes
Dijabetes koji se ne kontroliše može da uzrokuje dijabetesnu nefropatiju, što je konstantni napad na nerve koji osiguravaju osjećaje u rukama i nogama. Tada možete osjećati utrnulost i ponekad bolove u ekstremitetima, a s obzirom na to da su ti nervi odgovorni i za slanje poruke mozgu u vezi osjećaja temperature, ruke i noge mogu biti hladne. Dijabetesna nefropatija se razvija postepeno, pa možete biti potpuno nesvjesni njenog postojanja. Ali ako bolujete od dijabetesa, ili imate simptome bolesti (prva tri su obično učestalo mokrenje, osjećaj umora i povećana žeđ), posjetite lekara.
Nedostatak vitamina
Zimogrožljivost može da izazove i nedostatak vitamina B12, koji se može naći u namirnicama životinjskog porijekla i ima veliku ulogu u smanjivanju osjećaja hladnoće. Tijelu je potreban vitamin B12 da bi proizvodio crvene krvne ćelije koje prenose kiseonik. Nedostatak ovog vitamina može dovesti do problema sa anemijom, smanjenim brojem eritrocita i na kraju – hladnoćom.
Loša cirkulacija
Ukoliko su vam stopala i ruke uvijek ledeni, a ostatak tijela normalne temperature, onda imate problema s krvotokom, odnosno zbog određenog problema krv ne dolazi do ekstremiteta. Srčane bolesti mogu biti uzrok, jer ovo ukazuje na to da srce ne pumpa krv efikasno, ili blokada arterija sprečava krv da dođe do prstiju. Inače, na cirkulaciju negativno utiče i pušenje, piše Stil.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu