Nutritivno gledano, kesteni se prilično razlikuju od drugih orašastih plodova, poput badema ili oraha. Imaju manje kalorija i masti, ali su ipak bogati antioksidansima i mineralima. Pored toga, cijenjeni su zbog svoje svestranosti u kuhinji.
– Mogu se koristiti u slatkim i slanim jelima ili jednostavno jesti sami – objašnjava dijetetičarka Barbara Kamp.
– Za razliku od drugih orašastih plodova, kesteni imaju puno više vode i vrlo malo masti – kaže Liz Eplgejt s Kalifornijskog univerziteta u Dejvisu. S obzirom na to, kesteni imaju i manji udio proteina.
Kesteni su većinom sastavljeni od ugljenihhidrata. Budući da ugljenihidrati imaju manje kalorija po gramu od masti (četiri kalorije naspram devet kalorija), kesteni su daleko manje kalorični u poređenju s drugim orašastim plodovima. Pola šoljice kestena ima samo 175 kalorija, dok napirmjer, pola šoljice badema sadrži čak 414 kalorija.
Nedostatak masnoća u kestenima znači da ne pružaju iste kardiovaskularne koristi kao drugi orašasti plodovi, poput visokog udjela polinezasićenih i mononezasićenih masti, koje su zdrave za srce.
Ipak, nutritivni profil kestena vrijedan je pažnje. U pola šoljice kestena dobijate pristojne količine mangana, minerala važnog za funkciju stanica i zdravlje kostiju, kao i bakra koji pomaže tijelu u stvaranju crvenih krvnih stanica. Kesteni sadrže vitamin C, folnu kiselinu, kalijum i 3.6 grama vlakana, što čini 13 odsto dnevne preporučene količine, prenosi N1.
Kesteni su bogati antioksidansima, posebno elagičnom kiselinom, koja se nalazi u bobičastom voću, šipku, pekanima i orasima. Elaginska kiselina pripada grupi snažnih biljnih spojeva poznatih kao polifenoli. Istraživanja sugerišu da može pomoći u kontroli upala, poboljšanju nivoa holesterola te smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2 i nealkoholne masne bolesti jetre. Pečeni kesteni sadrže više elaginske kiseline od svježih, vjerojatno zato što toplina uzrokuje hemijsku reakciju koja povećava količinu ovog spoja u plodu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu