Rusija se pripremala za svoj rat protiv Ukrajine širenjem mitova. Mnogo prije invazije u punom obimu 24. februara 2022, stalni tok dezinformacija otvorio je put ruskoj vojnoj agresiji. EU vs. Disinfo je pratio i razotkrio prokremljovske dezinformacije tokom rata i izdvojio 12 preovlađujućih mitova.
Mit 1: Pobjeda Rusije je neizbježna
“Ili će Rusija pobijediti u ratu, ili će sukob dovesti do Trećeg svjetskog rata. Zapadna vojna podrška Ukrajini eskalira situaciju i produžava patnje. Jedini put ka miru je demilitarizacija Ukrajine.”
Izuzetna otpornost i nesalomivi borbeni duh Ukrajine su iznova i iznova dokazali da izgledi Kremlja u ratu signalizuju sve osim pobjede. Svijet je izopštio Rusiju, zahtijevajući hitan prekid ofanzive i bezuslovno povlačenje ruskih snaga. Ukrajina je uspješno zaustavila napredovanje osvajača, preokrenula tok i oslobodila značajnu teritoriju od ruske vojne kontrole. Zapadna vojna podrška Ukrajini pomaže joj da održava tempo na bojnom polju.
Ruski prijedlozi za prekid vatre ili mirovne pregovore, kada se pažljivo analiziraju, zapravo su zahtjevi da se Ukrajina preda i odrekne dodatne svoje teritorije i suvereniteta.
Mit 2: Rusija je u ratu sa Zapadom
“Ukrajina je samo zastupnik NATO i bojno polje. Rusija se brani od agresora Ukrajine.”
Tvrdnja da je Ukrajina agresor je klasična taktika prokremljanske manipulacije da se Rusija prikaže kao žrtva. Iako je ovaj narativ apsurdan za većinu svijeta, za sve izolovanije informaciono okruženje u Rusiji on služi kao poklič za mobilizaciju javne podrške autoritarnoj politici Kremlja.
Prokremljovski dezinformacioni narativ u kojem se lažno tvrdi da se Rusija bori protiv Zapada u Ukrajini je uzela maha nakon što je Ukrajina pokrenula uspješnu kontraofanzivu protiv ruskih osvajača. Prokremljovski stručnjaci posebno vole da koriste ovaj narativ kad god Ukrajina dobije vojnu podršku od svojih zapadnih partnera.
Mit 3: Ukrajina traži nuklearno oružje
“Kijev krije oružje u nuklearnim elektranama. Ukrajina radi na ‘prljavoj bombi’. Bilo bi legitimno da Rusija upotrebi taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine.”
Iako ovdje ima mnogo toga za raspakivanje, opšta taktika Kremlja je jasna. Zastrašivanje nastoji da iskoristi racionalnu averziju javnosti prema nuklearnom oružju, a sve ratobornija nuklearna retorika usmjerena na Ukrajinu je stalna nit koja se provlači kroz prokremljovske narative.
Uprkos stalnim optužbama iz Kremlja, nema dokaza da je Ukrajina ikada radila na stvaranju nuklearnog oružja za upotrebu protiv Rusije ili bilo koga drugog. U stvari, Ukrajina je zemlja bez nuklearnog oružja od 1994. godine kada je potpisala Budimpeštanski memorandum. To je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja se odrekla nuklearnog arsenala, pošto je eliminisala oružje koje je nasledila od Sovjetskog Saveza. Rusija je, s druge strane, zgodno zaboravila obavezu koju je dala kada je potpisala sporazum kojim potvrđuje da će poštovati nezavisnost, suverenitet i granice Ukrajine.
Mit 4: Cijela Evropa je podržavala invaziju nacističke Njemačke na Sovjetski Savez
“Istorija se ponavlja i Evropa sada podržava nacističku Ukrajinu. Rusija nastavlja Veliki otadžbinski rat u Ukrajini da bi oslobodila svijet od nacista”
Godinama je Kremlj koristio narativ o “nacističkom spektru”. Кremlj je dosljedno koristio ovu zgodnu dezinformaciju tokom cijelog rata da dehumanizuje i ocrni Ukrajince. Putinov prikaz Rusije kao modernog krotitelja nacizma je klasičan primjer projekcije – način da Кremlj prebaci krivicu sa sopstvenih destruktivnih akcija.
Optužbe da je cijela Evropa podržavala invaziju nacističke Njemačke na Sovjetski Savez su više nego bizarne. U stvari, do 1942. godine, antihitlerovska koalicija uključivala je 26 država, kao i vlade u egzilu okupiranih evropskih zemalja. Rusko pozivanje na borbu protiv nacizma kako bi se pokrenuo snažan psihološki ili emocionalni odgovor je manipulativno.
Mit 5: Ukrajina je vještačka tvorevina
“Ukrajinske zemlje su istorijski ruske. Narod tih zemalja je slobodno izrazio svoju političku volju da se vrati u Rusiju i patriotska dužnost Rusije je da ih oslobodi i zaštiti.”
Ukrajina je suverena država sa sopstvenim identitetom i dugom istorijom. Negiranje državnosti i suvereniteta Ukrajine je još jedan narativ dezinformacija koji prokremljovski stručnjaci godinama prodaju. Кada je Rusija pokušala da opravda nezakonito otimanje zemlje organizovanjem lažnih referenduma na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine, nije bilo iznenađenje da je prokremljanski dezinformacioni sistem ponovo krenuo u akciju kako bi osporio suverenitet Ukrajine.
Prokremljovski stručnjaci su često koristili istorijski revizionizam kao taktiku manipulacije da usmjere javni diskurs ka podršci aktuelnoj politici Кremlja, uključujući pokušaje da se ilegalno anektiraju okupirane teritorije u Ukrajini.
Mit 6: Rusija se u Ukrajini bori protiv zapadnog imperijalizma i neokolonijalizma
“Rusija želi da stvori multipolarni svjetski poredak u kojem se zemlje ne miješaju u unutrašnje stvari jedne druge.”
Režim Кremlja dugo je pokušavao da se javno proglasi kao antiimperijalistički i antikolonijalistički. Međutim, agresivni rat protiv Ukrajine razotkrio je sopstvene imperijalne i kolonijalne ambicije Rusije u odnosu na njene susjede u Evropi, Кavkazu i Aziji.
Mit 7: Ukrajina je godinama vršila genocid u Donbasu
“Rusija je morala da interveniše da zaštiti narod. Ukrajina takođe sprovodi operacije lažne zastave i inscenira zvjerstva kako bi optužila Rusiju da je počinila ratne zločine.”
Optuživanje Ukrajine da je počinila ratne zločine i genocid je vjerovatno jedna od najpodlijih prokremljskih dezinformacija. Genocid je namjerno i sistematsko uništavanje grupe ljudi zbog njihove etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili rase. Takav plan nije postojao u Ukrajini i nikada nije bilo dokaza koji bi podržali tvrdnje Rusije.
Jedan od primjera Rusije koja projektuje sopstvene zločine na Ukrajinu odnosio se na zločine koje su počinili ruski vojnici u Buči. Moskva je optužila Ukrajinu da je sprovela operaciju “lažne zastave” kako bi okrivila Rusiju. Nasuprot tome, ratni zločini Rusiji su već istraženi u Buči, Irpinju, Marijupolju i na mnogim drugim mjestima.
Mit 8: Rusija vodi sveti rat protiv bezbožnih satanista
“Rusija operacijom u Ukrajini želi da zaštiti hrišćanstvo i tradicionalne vrijednosti.”
Iako ovo može izgledati kao veoma nategnuta optužba, Rusija je često spominjala da vodi “svetu borbu” protiv samog Satane kako bi opravdala svoj rat protiv Ukrajine. U prvim nedjeljama i mjesecima rata, Кremlj je koristio navode o Ukrajincima koji su “prešli na stranu Satane” da objasni nedostatak napretka Rusije na bojnom polju.
Često prokremljovski stručnjaci za dezinformacije, posebno voditelj državne TV Vladimir Solovjev, koriste ovaj narativ u sprezi sa neosnovanim optužbama protiv Ukrajine zbog navodnog pokušaja da uništi Pravoslavnu crkvu. Ova manipulativna taktika je uzela maha 2019. godine kada je Pravoslavna crkva Ukrajine dobila status nezavisne crkve i ponovo u novembru 2022. kada je ukrajinska vlada najavila da će izraditi zakon o zabrani crkava povezanih sa Rusijom.
Mit 9: SAD vode tajne programe razvoja biološkog oružja u laboratorijama u Ukrajini
“Amerika testira biološko oružje na lokalnom stanovništvu i naoružava Ukrajinu biološkim oružjem za napad na Rusiju.”
Izmišljene priče o “tajnim američkim biolaboratorijama” klasičan su slučaj teorije zavjere koju Кremlj često koristi da odvuče pažnju i zbuni javnost. Prvobitno korišćen da ometa američko-ukrajinsko partnerstvo u smanjenju bioloških prijetnji, prokremski dezinformacioni sistem je prenamijenio stari narativ kako bi opravdao invaziju.
Prokremljovske dezinformacije nastoje da zamagljuju granicu između biološkog oružja i bioloških istraživanja, unoseći strah i istovremeno diskreditujući Ukrajinu. Autoritativni izvori, uključujući visokog predstavnika UN-a za pitanja razoružanja Izumija Nakamitsua, više puta su opovrgavali navode o tome da se biološke laboratorije u Ukrajini koje finansiraju SAD koriste u vojne svrhe.
Mit 10: EU ne može da opstane bez ruskih energetskih resursa
“SAD su podstakle EU da donese politiku koja je izazvala globalnu energetsku krizu, jer kriza koristi američkim energetskim kompanijama.”
Кremlj ima dugu tradiciju upotrebe energenata kao oružja u svojim spoljnim odnosima. Ovog puta, ruski gambit da zastraši EU zaustavljanjem protoka gasa se obio o glavu Кremlju. Кada je Rusija zahtevala da Evropa bira između Ukrajine i ruske energije, evropski odgovor je bio nedvosmislen – Ukrajina.
EU članice su brzo preduzele višestruke kontramere u cilju povećanja energetske bezbjednosti. Podzemne rezerve gasa u EU popunjene su za više od 95 odsto svog kapaciteta. Evropa je spremna dočekala ovu zimu i uspjela je da izdrži rusku energetsku ucjenu.
Prokremljovske dezinformacije takođe pokušavaju da zabiju klinove u transatlantsko jedinstvo slikajući lažnu sliku izgubljenog suvereniteta EU. Кonkretno, mediji navode da su SAD potčinile EU i da imaju koristi od previranja na globalnim energetskim tržištima. Međutim, diversifikacija snabdijevanja energijom je kamen temeljac energetske politike EU. Pomaže da se ojača evropska energetska bezbjednost, da se spriječi monopolizacija i da se uvede veća konkurencija na energetskom tržištu.
Mit 11: EU je izazvala globalnu nestašicu hrane zabranom ruskih poljoprivrednih proizvoda
“Rusija ne snosi odgovornost za globalnu prehrambenu krizu. EU zadržava žito iz Ukrajine, gladujući druge zemlje.”
Invazijom na Ukrajinu, Rusija je efektivno smanjila ukrajinske proizvode na globalnom tržištu i pogoršala globalnu ekonomsku situaciju. Ruske akcije podstiču visoke cijene energije i đubriva širom svijeta, sa posebnim uticajem na Afriku i najugroženije zemlje.
Globalno, sukobi, klimatske promjene i trajni uticaji pandemije imaju razorne efekte na prehrambene sisteme. Međutim, agresija Rusije na Ukrajinu značajno je pogoršala ove izazove.
Granatirajući ukrajinsku energetsku, vodnu i transportnu infrastrukturu, spaljivanjem usjeva i krađom ukrajinskih žitarica, uništavanjem ukrajinske poljoprivredne opreme i skladišta goriva i rudarenjem poljoprivrednog zemljišta, Rusija je potkopala proizvodnju hrane u Ukrajini i njene izvozne kapacitete.
Mit 12: Zapadne sankcije Rusiji su nezakonite i nanose globalnu štetu
“Sankcije destabilizuju globalnu ekonomiju i povećavaju troškove života običnih građana širom svijeta. Sankcije nemaju efekta na rusku ekonomiju.”
Prokremljovske dezinformacije o EU i zapadnim sankcijama su primjer kontradiktornosti. Nekako su sankcije nelegalan, neprihvatljiv oblik prinude, ali takođe nemaju nikakav uticaj na Rusiju. Ovaj narativ umanjuje uticaj sankcija na domaću publiku u Rusiji i stvara lažnu sliku da se Zapad urušava. Na međunarodnom planu, Кremlj želi da podstakne neopravdane strahove da akcije Zapada protiv Rusije imaju negativne globalne posljedice.
Sankcije smanjuju sredstva Rusije za finansiranje rata i ometaju sticanje ključnih komponenti za vojno-industrijski kompleks. Efekti sankcija vidljivi su u svim važnijim sektorima ruske ekonomije. U 2022. budžetski deficit Rusije je naglo skočio, povećavši se 14 puta. Ekonomija se smanjila do pet odsto u 2022, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu