Ukrajinski zvaničnici saopštili su u ponedjeljak uveče da je ukrajinska vojska zauzela nekoliko sela na jugoistoku zemlje tokom kontraofanzive usmjerene protiv ruskih snaga. Snimci na društvenim mrežama prikazuju ukrajinsku vojsku kako slavi u naseljima Blahodatne i Neskućne u Donjeckoj oblasti, prenio je BBC.
Ukrajina je objavila snimak oslobađanja Storoževa, tri kilometra južno od Velike Novosilske u Donjecku, navodeći da su ovo mjesto oslobodili ukrajinska vojska i marinci iz Odese, prenio je Gardijan.
Zamjenica ministra odbrane Hana Malijar navela je na Telegramu da su ukrajinske snage povratile i selo Makarivka i dodala da su to “prve pobjede tokom kontraofanzive”.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je u subotu da je kontraofanziva počela.
– Kontraofanzivne i odbrambene akcije se odigravaju u Ukrajini – rekao je on i dodao da ne može detaljno da govori o tome u kojoj je fazi ili stanju kontraofanziva, prenio je BBC.
Teške borbe nakon početnih uspjeha
Ukrajinska vojska saopštila je da su njene snage učestvovale u teškim borbama na žarištima fronta, dan nakon što je Kijev objavio da je postigao prve skromne uspjehe u povratu teritorija od Rusije u okviru kontraofanzive.
Tokom proteklog dana je vođeno oko 25 bitaka kod grada Bahmuta na istoku Ukrajine i južnije kod Avdijevke i Marjinke, sve u Donjeckoj oblasti, kao i kod Bilohorivka u oblasti Lugansk, saopšteno je iz generalštaba oružanih snaga Ukrajine, prenosi Rojters.
Ukrajina je u nedjelju saopštila da su njene trupe napredovale u tri sela u Donjecku: Blagodatne, Neskučne i Makarivka, ali ove tvrdnje nisu mogle biti nezavisno provjerene i potvrđene.
Operacije na četiri područja linije fronta
Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je u ponedjeljak da ukrajinske snage sprovode kontraofanzivne operacije na najmanje četiri područja linije fronta.
Aktivnost je prijavljena u Luganskoj oblasti blizu Bilogorivke, oko 88 km sjeverozapadno od centra okupiranog Luganska. Portparol Istočne grupe ukrajinskih snaga Serhij Čerevati potvrdio je da su ukrajinske trupe napredovale do 1.400 metra na frontu u Bahmutu.
Rusko Ministarstvo odbrane i drugi izvori tvrde da su ukrajinske snage izvele lokalizovane napade u pograničnom području između Donjecke i Zaporoške oblasti, posebno kod Velike Novosilke gde je sada oslobođeno selo Storoževe.
Geolocirani snimak objavljen 10. juna otkrio je da su ukrajinske snage u zapadnom dijelu Zaporoške oblasti ostvarile teritorijalne dobitke tokom kontranapada jugozapadno i jugoistočno od Orihiva. Ali, ruski vojni blokeri tvrde da su ruske snage u tom području uspješno odbile ukrajinske pokušaje da napreduju.
Obje zaraćene strane prijavile su žestoke sukobe i u petak dok su blogeri opisivali prvo viđenje njemačkih i američkih oklopnjaka.
Britansko Ministarstvo odbrane je reklo da su ukrajinske snage probile prvu liniju ruske odbrane u nekim područjima, ali da je napredak bio sporiji u drugima.
Rušenje brane Kahovka
Ruski zvaničnici su rekli da su borbe posljednjih dana eskalirale u južnom Zaporoškom regionu. Smatra se da Ukrajinci pokušavaju da guraju na jug da podijele ruske snage na dva dijela, probijajući se kroz okupiranu teritoriju koja povezuje Rusiju sa Krimom.
Ukrajinsku nadu u napredovanje u regionu mogle bi da ometu ogromne poplave na jugu zemlje nakon probijanja brane Kahovka prošle nedjelje. Poplava je prekrila oko 596 kvadratnih kilometara sa obje strane rijeke Dnjepar.
Ukrajina i Rusija međusobno prebacuju krivicu za rušenje brane. Stručnjaci smatraju da je namjerna eksplozija unutar brane najvjerovatnije bila uzrok njenog kolapsa.
BBC navodi da djeluje vrlo verovatno da su ruske snage, koje su kontrolisale branu, odlučile da je raznesu kako bi otežale ukrajinskim da pređu rijeku u okviru tekuće kontraofanzive. Ako je to zaista ruska sabotaža, to bi bio jasan dokaz da Moskva već osjeća pritisak.
“Operacije oblikovanja”
Ukrajinske snage već nedjeljama ispituju i sprovode “operacije oblikovanja” kontraofanzive duž 1.000 km linije fronta, tražeći ruske slabosti. Ali, Ukrajina sada testira rusku odbranu sa intenzitetom kakav nije viđen mjesecima, napadajući Ruse na nizu položaja na jugu i istoku.
Ako je ukrajinska kontraofanziva zaista počela, sljedećih nekoliko nedjelja biće ključno.
Glavne snage tek treba da uđu u bitku. Operacija će trajati dobrano tokom ljeta. Ali, ono što se desi u ovih par nedjelja oblikovaće budućnost ne samo Ukrajine već i čitavog bezbjednosnog poretka Evrope. Odluka je pala, piše Ekonomist.
Tri scenarija kontraofanzive
Zadatak Ukrajine je, kako navodi list, da pokaže Putinu i svijetu da Rusija ne može da pobijedi, a to nije lak zadatak – rizik od neuspjeha je stvaran.
Ekonomist je iznio nekoliko scenarija:
Najgori slučaj, navodi se, bio bi da se ukrajinska ofanziva postepeno ugasi, da joj se trupe previše rašire ili da se koriste previše štedljivo da bi izvršile udar.
To bi bio štetan neuspjeh. Uprkos lošem ruskom učinku kod Bamuta njena vojska bi počela da djeluje dobro uparena protiv ukrajinske. Pojačali bi se glasovi koji pozivaju Kijev da prestane da se bori i započne pregovore iako bi prekid vatre ostavio Rusiji oko 20 odsto ukrajinske teritorije. To bi bila pobjeda za Putina – ne potpuna, ali sakaćenje Ukrajine ako ne može da se vrati ruskom carstvu, navodi Ekonomist.
U NATO i EU došlo bi do međusobnog prebacivanja optužbi. U Americi koja se bliži ključnim predsjedničkim izborima rastao bi pritisak da se smanji pomoć Kijevu.
Ali, ishod bi mogao da bude i drugačiji, da se ruske snage razbiju i vrate nazad u svoju zemlju u strahu da ne budu opkoljene. To bi bio ozbiljan neuspjeh za Putina. Više od 100.000 mrtvih i ranjenih (prema zapadnim izvorima), potrošena vrijedna vojna oprema, uništeni ekonomski odnosi sa Evropom i Amerikom, a sve to uzalud. Rusija bi mogla da zapadne u opasnu nestabilnost, Putin bi se borio da preživi poniženje.
Najvjerovatniji ishod je negdje između
Ukrajina će vjerovatno potisnuti Ruse u dvije glavne oblasti.
Prva, u kojoj se trenutno odvija većina novih aktivnosti, je u Donbasu. Ako Putin počne da gubi čak i teritoriju koju je držao još od 2014. i onu od prošlog februara, biće jasno za njega i njegovu vojsku i narod kakvu je grešku napravio, piše Ekonomist.
Drugi cilj će sigurno biti jug. Ukrajina će nastojati da razbije kopnenu vezu između Rusije i Krima. Rušenje brane već je ugrozilo vodosnabdijevanja poluostrva. Veliki broj ruskih trupa mogao bi da bude odsječen i zarobljen dok bi Ukrajina vratila dio obale na Azovskom moru.
Ukrajina se plaši, a Putin nada da će Zapad da izgubi fokus. Samo uspješna kontraofanziva i kredibilna bezbjednosna obećanja mogu da natjeraju Ruse da shvate da je Putinov rat bio uzaludan, zaključio je list, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu