Da, rukola je brza i zahvalna biljka koja od sjetve do prve berbe poraste za samo tri do četiri nedjelje. Upravo zbog te osobine postaje sve popularnija među zaljubljenicima u baštovanstvo koji žele brze rezultate i svježe sastojke na tanjiru.
Sjetva rukole u avgustu ima nekoliko prednosti. Zemlja je još dovoljno topla da sjeme brzo proklija, a dani postaju kraći i svježiji, što pogoduje razvoju nježnih listova bez gorčine. Sjeme se sije plitko u rastresitu i vlažnu zemlju, a redovno zalivanje je ključno za brz i ujednačen rast.
Posebnost rukole je u tome što može da se bere mlada, već nakon dvadesetak dana od sjetve. Mladi listovi su mekani, blago pikantni i idealni za salate, sendviče ili kao dodatak toplim jelima. Berba se obavlja rezanjem spoljašnjih listova, dok srednji dio nastavlja da raste, što omogućava višekratnu upotrebu iste biljke. Na ovaj način, jedan red rukole može davati listove i do mjesec dana.
Iskusni baštovani često praktikuju sukcesivnu sjetvu rukole kako bi obezbijedili stalnu zalihu svježih listova. To znači da se na svakih sedam do deset dana posije nova manja površina. Tako se faze rasta i berbe preklapaju, pa u bašti uvijek ima rukole spremne za konzumaciju. Na ovaj način možete uživati u njenom ukusu od septembra pa sve do prvih jačih mrazeva, a uz jednostavnu zaštitu kao što je niski tunel ili agril folija, period uzgoja može biti i znatno duži.
Rukola je zahvalna biljka jer se može gajiti i u povišenim žardinjerama, saksijama ili sanducima na balkonu, što je čini dostupnom i onima koji nemaju veliko dvorište, a žele da uživaju u domaćem povrću.
Osim što je ukusna, rukola je i veoma hranljiva – odličan je izvor vitamina K, koji je ključan za zdravlje kostiju i pravilno zgrušavanje krvi. Takođe sadrži vitamin C, koji jača imunitet i pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa, kao i vitamin A, koji štiti vid i kožu. U manjoj mjeri prisutni su i vitamini B kompleksa, uključujući folnu kiselinu važnu za zdravlje srca i trudnice.
Što se tiče minerala, rukola je bogata kalcijumom, magnezijumom i kalijumom, koji doprinose radu mišića, nervnog sistema i regulaciji krvnog pritiska. Sadrži i gvožđe, mada u obliku koji se slabije apsorbuje nego gvožđe iz mesa, ali njegova iskoristivost raste u kombinaciji sa vitaminom C iz drugih namirnica.
Posebno je interesantno što rukola sadrži glukozinolate – biljna jedinjenja koja se u tijelu pretvaraju u supstance sa potencijalnim antikancerogenim dejstvom. Ova jedinjenja takođe pomažu jetri u detoksikaciji organizma, prenosi Podravski list.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.