Zelena salata je među najskupljim povrćem: Evo kako da je uzgojite kod kuće

Dovoljno je da izmjerite glavicu kupljenu u trgovini ili na pijaci pa da shvatite da spada među skuplje povrće.

Upravo zato sopstveni uzgoj salate ima mnogo smisla: brzo raste, ne zahtijeva mnogo prostora, a tokom sezone može donijeti i ozbiljnu uštedu.

Dodatna prednost je izbor. U prodavnicama se najčešće nude tek nekoliko uobičajenih tipova salate, dok je ponuda sjemena daleko šira. Možete birati lisnate, glavice, hrskave, mekše, zelene, crvenkaste ili prošarane sorte, različitih oblika i tekstura. Ako posijete nekoliko pažljivo odabranih sorti, imaćete svježu, raznovrsnu i šarenu salatu tokom velikog dijela godine.

Kako posijati zelenu salatu

Kada izaberete svoje favorite, posijte sjeme na vlažno i dobro pripremljeno zemljište ili kompost u proljeće.

Pokrijte ga vrlo tankim slojem komposta ili vermikulita.

Razredite mlade biljke kada dovoljno porastu za rukovanje i održavajte zemlju vlažnom.

Zaštitite ih od puževa.

Najbolje je salatu sijati na svake dvije nedjelje kako biste imali kontinuirane berbe za svoje potrebe.

Sjeme salate ne voli direktno sunce

Salata prestaje da bude pogodna za konzumaciju kada počne da tera cvijet, a treba znati da će brže procvjetati ako ima više direktne sunčeve svjetlosti. Zato se seje na umjereno osunčane gredice ili joj se obezbjeđuje hlad pomoću UV mreža namijenjenih toj svrsi.

Ako se sije direktno na gredice, zemljište treba usitniti i poboljšati zrelim kompostom. Mnogi početnici samo pospu kompost po površini, ali od toga nema mnogo koristi, jer ga je bolje umiješati u gornji sloj zemlje. Na kompostu ne treba štedjeti, jer on, prema mišljenju nekih baštovana, usporava cvjetanje salate i time produžava period berbe.

Neki baštovani biraju jednostavno razbacivanje sjemena po površini gredice, dok drugi prave plitke brazde dubine oko centimetar, razmaknute oko 30 centimetara. U oba slučaja sjeme se lagano prekrije zemljom i blago pograbulja kako bi lakše proklijalo.

Sjeme salate ne voli direktno sunce. Postoje i zimske sorte koje se seju krajem avgusta, dok se u plastenicima i staklenicima može siijati tokom godine.

Ako salatu uzgajate u saksijama, sjeme se posipa štedljivo po vlažnom kompostu bez treseta, a zatim se pokrije tankim slojem komposta ili vermikulita. Kasnije se biljke rasade ili prorede kako bi imale dovoljno prostora za rast.

Kod uzgoja iz rasada, mlade biljke su spremne za presađivanje oko tri nedjelje nakon sjetve. Tada se sade na otvorene gredice ili u posude na balkonima i terasama.

Potrebna joj je velika količina vlage

Salati je potrebna velika količina vlage, pa se na gredicama preporučuje zalivanje oko dva puta nedjeljno. To znači da zemljište treba da bude vlažno, ali ne i natopljeno. Na terasama i balkonima zalivanje je potrebno svakodnevno, naročito kada biljka razvije lisnu masu kroz koju isparava mnogo vode.

Prilikom pripreme zemljišta koriste se đubriva sa većim udjelom fosfora i kalijuma, poput NPK 7:14:21, dok se tokom rasta oprezno dodaju azotna đubriva koja podstiču razvoj krupnih i sočnih listova.

Berba

Berba počinje tako što se spoljašnji listovi seku nakon pet do šest nedjelja od setve, dok se vrste koje formiraju glavicu beru nakon osam do deset nedjelja.

Cijelo bilje se siječe nožem pri zemlji, bez čupanja iz korijena kako se ne bi oštetile susjedne biljke. Tokom toplog vremena salata je najsočnija ako se bere rano ujutru, prije nego što lišće dehidrira na suncu.