Biznis

(FOTO) DOK SVI UŽIVAJU, MI CRNČIMO Italija raj, BiH pakao na Zemlji, evo i zašto

Očekivani radni vijek u Italiji je samo 33 godine, drugi najniži u EU, saopštila je u ponedjeljak istraživačka organizacija CNA.

Koloseum u Rimu
FOTO: ETTORE FERRARI/EPA

Italija je jedna od evropskih zemalja u kojima ljudi najduže žive, ali i jedna od onih sa najmanje godina provedenih na tržištu rada, javila je ANSA.

U 2025. godini očekivani radni vijek iznosio je 33 godine, što je druga najniža brojka u Evropskoj uniji nakon Rumunije i pune četiri i po godine manje od prosjeka EU od 37,5 godina.

CNA to napominje, objašnjavajući da je poboljšanje u odnosu na 2024. minimalno: nešto više od dva mjeseca, u poređenju sa tromjesečnim povećanjem zabilježenim u evropskom prosjeku.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Prošle godine, italijanski pokazatelj je bio 32,8 godina, dok je prosjek EU bio 37,2. Razlika u odnosu na glavne evropske ekonomije ostaje značajna, ističe CNA.

Očekivani radni vijek dostiže 40,2 godine u Njemačkoj, 37,5 u Francuskoj i 36,8 u Španiji. U Holandiji dostiže zapanjujućih 44 godine – 11 više nego u Italiji.

Najkritičnija brojka tiče se žena, napominje CNA: u Italiji je očekivani radni vijek samo 28,4 godine, u poređenju sa 35,4 godine u prosjeku u Evropi.

Pročitajte još

Razlika između muškaraca i žena je 8,9 godina, što je najviše u EU.

Ovaj rezultat je u skladu sa stopom zaposlenosti žena od 58%, što je skoro 13 poena ispod prosjeka EU, i najvećim jazom u zaposlenosti među polovima među državama članicama.

Pokazatelj ne mjeri dob za penzionisanje niti broj godina koje su stvarno odradili oni koji su u stalnom zaposlenju, objašnjava CNA: on procjenjuje godine koje 15-godišnjak može očekivati ​​da će provesti u radnoj snazi, bilo zaposlen ili nezaposlen, na osnovu trenutnih demografskih uslova i nivoa učešća.

Italijanski rezultat, navodi CNA, stoga odražava prije svega kasni ulazak mladih, diskontinuirane karijere i nisko učešće žena.

Eurostat za samu BiH ne objavljuje zvaničnu procjenu „očekivanog trajanja radnog vijeka u godinama“, ali zaposleni u Bosni i Hercegovini u prosjeku rade 40,9 sati sedmično, što zemlju svrstava u sam vrh Evrope po dužini radne sedmice.

Sa prosjekom od 40,9 radnih sati sedmično, BiH se nalazi odmah iza Turske (42,4 sata), a ispred susjedne Srbije (40,6 sati).

Poređenja radi, prosječna radna sedmica u EU iznosi oko 37,5 sati. Muškarci u EU u prosjeku rade 39,4 sata, dok žene rade 37,6 sati sedmično.