Društvo

Bolest svinja prijeti cijeloj privredi Srpske: Nije opasna za ljude, ali UNIŠTAVA STOČNI FOND

Afrička kuga svinja nije opasna za ljude, ali je visoko smrtna bolest kod životinja i zbog ekonomskih šteta vrlo je bitno da se preduzmu sve mjere za sprečavanje daljeg širenja.

Svinje na farmi
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

U Republici Srpskoj prisustvo ove bolesti kod svinja zvanično je potvrđeno u četvrtak. Za sada, bolest je otkrivena na devet imanja na području Bijeljine, a nadležni, uprkos našim upitima, ne govore koliko je svinja do sada uginulo i koliko je ih bolesno.

Područja pogođena afričkom kugom svinja trpe ozbiljne finansijske gubitke zbog uginuća životinja, ograničenja izvoza životinja i mesa, kao i troškova za mjere kontrole. Iskorjenjivanje ove bolesti može da traje godinama, jer vakcina ne postoji.

Nedostatak informacija

Područje u poluprečniku od tri kilometra od mjesta gdje su životinje oboljele od afričke kuge svinja proglašava se zaraženim, a u poluprečniku od 10 kilometara ugroženim.

Na sajtu Veterinarskog instituta RS „Vaso Butozan“ nema nijedne informacije u vezi sa ovom bolešću, a „niko ne može da daje izjave novinarima dok je direktor na službenom putu“.

U Ministarstvu poljoprivrede su poslali saopštenje u kojem, između ostalog, navode da će u Bijeljini biti zabranjene i stočne pijace do daljnjeg kako bi se spriječilo širenje ove zarazne bolesti.

Afrička kuga svinja je, kako kažu, bolest koju širi čovjek, za razliku od klasične kuge svinja koju šire životinje.

– Iz tog razloga upućujemo apel vlasnicima životinja da pojačaju biosigurnosne mjere na svojim imanjima, ograniče kretanja, zatvore dvorišta, obavezno postave dezbarijere – objašnjavaju u Ministarstvu.

Transfer bolesti

Šefica odjeljenja za virusologiju pri Naučnom institutu za veterinarstvo Srbije, koji je i nacionalna referentna laboratorija za afričku kugu svinja, Vesna Milićević, kaže da je ova bolest izuzetno smrtonosna za svinje.

Odgovorno ponašanje i veterinara i uzgajivača svinja, kako naglašava, važno je kako virus ne bi ušao na velika gazdinstva, a neodgovorno ponašanje ljudi je često uzrok pojave bolesti, jer otpaci iz kuhinje završe na trpezi svinja.

Profesor Miroslav Valčić, šef katedre za zarazne bolesti životinja i bolesti pčela na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu, kaže da se od 2007. godine prati kuda ide virus, i da je interesantno da je u Evropi uvijek prelazio iz regiona u region, države u državu – putem prerađevina, dakle mesa.

Miroslav Valčić
FOTO: K1 TV/YOUTUBE/SREENSHOT

Kao primjer navodi radnike iz Ukrajine koji su radili u Mađarskoj i ponijeli domaće kobasice.

Radi se o virusu jako otpornom u spoljašnjoj sredini, koji duže od godinu dana preživi u nekoj prerađevini ili smrznutom mesu.

Virus stigao sa Bliskog istoka

U Evropu je prvi put stigao 2007. godine sa Bliskog istoka, a procjene su da će preplaviti Stari kontinent.

Pročitajte još

– Za tu bolest nema vakcine i nema lijeka – kaže Valčić i dodaje da se Malta oslobodila virusa tako što je pobila sve svinje.

Ova bolest registrovana je i u Srbiji još u maju.

U Ministarstvu poljoprivrede RS upozoravaju da svaku promjenu na životinji i uginuće obavezno treba prijaviti nadležnom veterinarskom inspektoru ili veterinaru kako bi epizootiološka služba moga provesti epizootiološko izviđanje.

– Sve službe su na terenu, u gradu Bijeljina je formiran Lokalni krizni centar koji je dobio sve instrukcije za postupanje u cilju sprečavanja pojave i širenja bolesti. Određeno je mjesto za neškodljivo uklanjanje životinja – tvrde u Ministarstvu.

Suzbijanje širenja bolesti

Od svih učesnika u sprovođenju naloženih mjera očekuje se brza reakcija i odgovorno ponašanje u cilju suzbijanja širenja bolesti.

Iako je ministar poljoprivrede RS Savo Minić u četvrtak demantovao da je bolest “uvezena”, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Mišo Maljčić i dalje to tvrdi.

– Mi smo upozoravali nadležne za nekontrolisan uvoz i prije nego što je registrovana bolest – kaže Maljčić, koji je prvi upozorio javno na pojavu svinjske afričke kuge u Srpskoj.

Kaže da, za sada, bolest nije otkrivena kod drugih uzgajivača, odnosno u drugim regijama osim u Semberiji.

– Međutim, zbog neodgovornog ponašanja procjenjujem da ćemo imati milionske štete – kaže Maljčić.

On navodi da su ga zvali iz Ministarstva poljoprivrede da bude u kriznom štabu, ali da je odbio jer smatra da u tom tijelu treba da bude što veći broj stručnjaka koji bi što prije suzbili bolest.

U Republici Srpskoj, po riječima Maljčića, ima zvanično više od 80.000 tovljenih svinja, a, po njegovoj procjeni taj broj je znatno veći zbog obavljanja poslova na crno.

Farmeri, lovci i veterinari

Afrička kuga svinja muke zadaje i farmerima u Evropskoj uniji koja je, sa pet miliona tona godišnje, najveći izvoznik svinja i proizvoda od svinjskog mesa u svijetu. Uzgoj svinja čini čak 8,5 odsto učešća u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji Unije, a ova bolest prijeti da to ugrozi. Da bi se podigla svijest o njoj i sprečilo dalje širenje, a sa ciljem potpunog iskorjenjivanja, Evropska agencija za bezbednost hrane četvrtu godinu zaredom sprovodi kampanju “Stop afričkoj kugi svinja” u 18 zemlja.

– Tokom posljednje decenije afrička kuga svinja imala je dramatičan uticaj na sektor proizvodnje svinja u Evropi i nastavlja da ugrožava lokalnu i regionalnu ekonomiju. Iako najnoviji podaci pokazuju da napori da se zaustavi širenje virusa imaju efekta, generalno stanje širom Evrope nije pozitivno i moramo biti na oprezu. Farmeri, lovci i veterinari imaju posebno važnu ulogu u prijavljivanju sumnjivih slučajeva – ističe Bernhard Url, izvršni direktor Evropske agencije za bezbednost hrane.

Afrička kuga svinja trenutno je zabilježena u Bugarskoj, Grčkoj, Češkoj, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Moldaviji, Ukrajini, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i BiH, odnosno Republici Srpskoj.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije