Ovaj svetac se u našem narodu slavi dva puta godišnje, kao Đurđic 16. novembra i 6. maja, kao Đurđevdan, kada se obilježava dan njegove smrti.
Praznik Svetog Đorđa obilježava se u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve i kao jedna od najčešćih slava pravoslavnih Srba.
Na ikonama se najčešće predstavlja na konju, kako ubija aždaju, dok se na ikonama za praznik Đurđic prikazuje bez konja, u stojećem stavu, sa kopljem ili mačem u ruci.
Dani od Đurđica do Svetog Mrate (24. novembra) nazivaju se Mratinci ili Vučiji dani jer je sveti Mrata zaštitnik vukova. Prema predanju, u tim danima svetac nadgleda kako ko radi, zatim naredi vukovima da kazne onoga ko nije bio vrijedan, a domaćina koji ne ide u crkvu i ne poštuje Svetog Mratu, najviše kažnjava jer mu pošalje hromog vuka, poznatog kao kriveljan.
Žene ne treba da rade ovo
U danima od 16. do 24. novembra ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Žene ne rade ručne poslove, a vjeruje se i da bi krojači i obućari trebalo da odmaraju.
Kod starijih ljudi postoji vjerovanje da ako je vrijeme za Mratince maglovito i zima će biti maglovita i promjenljiva, a ako je vedro, zima će biti jaka.
U crkvenom kalendaru Đurđevdan je obilježen crvenim slovom, a iako Đurđic nije, smatra se da je od velikog značaja za pravoslavnu crkvu, prenosi Novosti Magazin.