Magazin

I danas se osjećaj uticaj viševjekovne vladavine: Ovo su neki od turskih običaja, izraza i jela za koje smo mislili da su "domaći"

Kada je Smederevo palo 1459. godine pod tursku vlast, jasno je bilo da mnogo stvari u srpskom jeziku, kulturi ili običajima neće biti isto.

I danas se osjećaj uticaj viševjekovne vladavine: Ovo su neki od turskih običaja, izraza i jela za koje smo mislili da su "domaći"
FOTO: URADI SAMA- IDEJE ZA KREATIVCE/YOUTUBE/SCREENSHOT

Možda ni sami nismo svjesni, ali turske riječi koristimo u govoru konstantno, njihova jela smo ‘odomaćili’ kao svoja, čak su i neka ‘naša’ tradicionalna imena zapravo turskog porijekla. 

Turske serije, koje su u protekloj deceniji bile veoma popularne, zapravo su samo dočarale koliko je srpski narod običaja preuzeo od njih – od započinjanja dana turskom, odnosno crnom kafom, života u velikim zajednicama pod istim krovom, pa čak i nošenja tih čuvenih kućnih papuča, jer izuvanje je obavezno.

Jezik

Kada je jezik u pitanju, veliki broj turcizama je u srpskom svakodnevnom govoru.

Avlija, ajvar, barjak, burazer, čarapa, čorba, ćuprija, ćilim, dugme, ekser, jogurt, kapija, lakrdija, merdevine, pare, rakija, tavan, zejtin, hajduk, samo su neke od turskih reči kojima se služimo u komunikaciji.

– Trenutno je u upotrebi oko 3.000 turcizama – izjavila je nedavno Mirjana Teodosijević, profesorka turskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Međutim, kako kaže, sve ih je manje i manje, a taj trend postoji posljednjih 20, 30 godina.

– Mlađi ih znatno manje koriste… Držim te predmete na fakultetu i kada postavim neko pitanje – na primjer, koji je turcizam za zid – uglavnom ne znaju – rekla je ona.

Po njenim riječima u Jugoslaviji je korišteno znatno više turcizama – oko 8.000.

Ipak, turcizmi i dalje imaju stilsku funkciju u jeziku, ali uglavnom kod književnika starijih generacija, dodaje.

Pročitajte još

Njen omiljeni turcizam je “jok”.

– Jok, što znači nema i bre. Volim i vala, što je islamska zakletva valahi bilahi, tj. tako mi boga. Mi vala koristimo za pojačavanje nečega – navela je ona.

Svakodnevni ‘rituali’

Kao prvi i osnovni običaj izdvojićemo jutarnji ritual mnogih Srba – turska kafa nakon, ili čak prije doručka, za razbuđivanje i sprječavanje potencijalne glavobolje.

Postoji i određeni broj ljudi koji samo crnu kafu prepoznaje kao pravu kafu – ostale se ne računaju. Kakvog god da ste shvatanja, turska iz džezve, uz, prije ili poslije hrane koju volimo da unesemo kao svoj prvi obrok, zaista čini naviku koja pruža adekvatan početak dana.

Ako se i na tacnicu ispod šoljice stavi i ratluk – nema većeg užitka za naša nepca.

Hrana

Kada smo kod ratluka, ako na nečemu treba da budemo zahvalni, to je za postojanje sarme u našim jelovnicima. 

Sarmu u Turskoj zovu “sogan dolma”, a među ostalim ‘domaćim’ jelima koje volimo su i pilav, musaka, kiseli kupus, razne pite, ali i đevreci i drugi pekarski proizvodi.

Što se slatkiša tiče, od turskih specijaliteta koje obožavamo izdvajamo tulumbe, baklave, tufahije.

Kao glavne karakteristike turske kuhinje uglavnom se ističu čorbe, mnogo povrća i začina, piše Blic Žena.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu