Ršumović je povodom situacije koja je početkom maja zatekla cijelu Srbiju u vezi s masovnim ubistvima u Beogradu i okolini Mladenovca, rekao da stihovi “Ako naučimo decu da rade, da se igraju, da se vole, biće dobri u svakom smislu kao ljudi”, predstavljaju model po kome se ”u ozbiljnim sredinama i državama formira lik naroda”.
– Ta djeca, ti mladi ljudi su naši budući doktori, inženjeri, ministri, predsjednici vlade. Vaspitanje i prosvjetni segment djelovanja je veoma važan za formiranje profila cijelog naroda. Kako će ljudi izgledati, da li će biti mudri, lijepi, kreativni, pametni… sve se to formira u djetinjstvu. Najčešće ti naši vlastodršci to ne razumiju, utoliko što od njih zavisi na koji način ćemo djecu načiniti mudrima, pametnima, kreativnima. Vrijeme nam prolazi, ono je neumitno – naglasio je Ršumović.
Uvažavati prosvjetne radnike
Navodi da je Vladeta Jerotić čak tvrdio da se ličnost čovjeka formira do treće godine.
– To je ta istina. Dok se čovjek formira u tom mladom biću, on je u zagrljaju porodice i majke. Država to mora da ima u vidu, i pomoći porodici i predškolskom vaspitanju. Naravno, ličnost se formira negdje do punoljetstva, na šta mora da se obraća pažnja – ocijenio je popularni pjesnik za djecu.
Naglašava da se pravi “peglanje cijelog svijeta da budu jednomišljenici”.
– Pjesnici se trude da nešto urade od Zmaja Jove, naovamo… Preko Duška Radovića, do Dobrice Erića, ili Milovana Danojlića, do nas koji pokušavamo da nešto popravimo, poboljšamo način, odnos prema našoj djeci – naglasio je on.
Smatra da bi društvo trebalo da nešto učini povodom toga da učitelji i nastavnici u školi dobiju status službenog lica.
Pretjerivanje sa slobodom
Ističe da taj status imaju vatrogasci i policija, i da bi prosvjetni radnici morali “da budu uvažavani od javnosti, novinara, nas pjesnika i djece, ali i od sebe samih”.
– Moraju da budu svjesni da je budućnost Srbije u njihovim rukama – rekao je Ršumović.
On kaže da je često s mladim ljudima i da se oni prepoznaju u pjesnicima.
– Važno je da u ličnom kontaktu djelujemo na njih. Svi oni su dobronamjerni, nova poetika nastavlja misao nekih filozofa iz prošlosti, kao što je Džon Lok – “dijete treba da posmatraš, al’ mu nemoj na put stati, što ga prije čovjekom smatraš, prije će čovjek i postati”. On je autor, a ja sam to samo urimovao da roditelji, vaspitači to imaju uvijek na umu – objasnio je Ršumović.
On kaže da tamo gdje se u vaspitanju pretjera sa djecom u slobodi, dolazimo do situacije da klinci misle da mogu da urade bilo šta, bez neke prave kazne.
– Ta vrijednosna granica dokle se smije ići, a odakle se smije biti tolerantan, kao da ne postoji. Kada se tolerancija potroši, treba da postoji neki kazneni sistem – ističe pjesnik.
A obaveze?
Ršumović kaže da su nekada učenici i te kako poštovali svoje nastavnike i da se, kako kaže, podrazumijevalo da đaci ustanu kada nastavnici uđu u učionicu.
– Neki to pogrešno nazvali “recidiv prošlosti”. Uopšte se ne slažem sa takvom ocjenom – kazao je Ršumović.
On je upitao ”da li smo danas dali djeci previše prava”, a nismo ih naučili obavezama, te je ocijenio “da najmlađi ne bi trebalo da se pokriju ušima, već da je to problem roditelja, koji možda imaju rupu u mentalitetu ako nisu naučili dijete obavezama”.
Smatra da se se sistem školstva promijenio i da su danas djeca okrenuta ka mnogim tehnološkim izumima, kompjuterima, smart telefonima, ali i “privatovizijama”, kako pjesnik zove sve razne privatne televizije.
– Djeca su i danas radoznala, pametna, kao što su nekad bila. Mada ta radoznalost potone u odluci neke majke da joj kćerka bude balerina ili glumica. Trebalo bi mlade ljude danas da pokušamo da pripitomimo, ali da im damo malo više slobode nego što imaju u porodici – zaključio je Ršumović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu