O njegovom ukusu priča se generacijama, a gurmani tvrde da nijedna druga sorta nema tako tanke listove, hrskavu strukturu i savršenu ravnotežu slasti i kiselosti.
Ali malo ko zna da istorija ovog čuvenog kupusa seže daleko u prošlost – prvi pisani tragovi o uzgajanju u Futogu pojavljuju se još 1578. godine, što ga čini jednim od najstarijih i najprepoznatljivijih domaćih proizvoda.
Futoški kupus danas je mnogo više od povrća – on je simbol tradicije, ponosa i vrhunskog kvaliteta. Pripada bijeloj vrsti kupusa, ima izrazito tanke listove, lako se kiseli i odličan je za svježu potrošnju. Zbog svog specifičnog hemijskog sastava, višeg sadržaja prirodnih šećera i nižeg udjela bjelančevina i kiselina, daje posebno dobar ukus jelima i zimnici. Upravo zato je postao prvi prehrambeni proizvod u Srbiji zaštićen oznakom geografskog porijekla.
Jedan od uzgajivača iz Futoga, Miroljub Petrović, kaže da je cilj da se ovaj čuveni kupus zaštiti i na nivou Evropske unije: Želja nam je naravno da futoški kupus kao proizvod zaštitimo i na nivou Evropske unije, nadam se da ćemo u narednih godinu do dvije to i ostvariti – izjavio je on za Agromediju.
Iako je futoški kupus nacionalni ponos, njegovu proizvodnju danas najviše nose mala porodična gazdinstva. Ona ne mogu u ekonomskoj utakmici da se takmiče sa velikim proizvođačima ili industrijama ukoliko rade preradu. Mala gazdinstva prave specifične proizvode i plasiraju ih kao visokokvalitetne, tako pronalaze svoje mjesto na tržištu – objasnio je Miroljub.
Konkurencija u prodaji kupusa je velika, pa na pijacama gotovo svaki drugi prodavac tvrdi da je njegov – baš futoški. Međutim, original se može prepoznati samo po zvanično registrovanom nazivu, deklaraciji proizvođača i posebnom znaku Udruženja proizvođača i prerađivača – Futoški, uz obavezan natpis: kontrolisano ime porijekla. Sve što se prodaje bez toga – nije pravi futoški kupus, prenosi Agromedia.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.