I dok se svake godine iznova podsjećamo običaja i pravila koja prate ovaj praznik, etnolog Aleksandar Repedžić, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, ukazao je na zanimljivu činjenicu farbanje jaja nije običaj vezan isključivo za Uskrs.
Farbanje jaja nije hrišćanski običaj. On dolazi prije Hrista, to može da se vidi u vlaškoj kulturu, negdje se farbaju jaja iako to nije za Uskrs.
Ono što je ostalo je da imamo tu simboliku farbanja jaja, kao što je Pirot na primjer, tamo se farbaju jaja četvrtkom, dok se u ostalim dijelovima Srbije to radi petkom i taj dan je rezervisan upravo za to. Samo to prvo jaje simbolizuje novi život, novu godinu. Doktorka Aleksandra Džermanović i ja smo su u dokumentarnom filmu “Žumance” smo hteli da prikažemo šta simbolizuje crveno jaje. Prvo crveno jaje se stavlja umjesto starog, kao čuvar kuće, negdje se stavlja na rodno drvo, a negdje u mravinjak – rekao je.
Dodao je da je to farbanje jaja dio narodnog vjerovanja.
– To je dio narodnog vjerovanja, ne možete da nađete u svetom pismu da se farbaju jaja. Nekada su jaja uvijek bila crvena, to je simbolika, farbale su naše bake i u drugim bojama. Danas imamo taj širi spektar.
Na primjer za Blagovesti je od prije neku godinu običaj da se kupuje ljiljan (Jorgovan). Ništa se previše nije promijenilo, imamo primjer tog ljiljana, ali sve što je ostalo do starine. Na primjer kod Vlaha kažu da je dobro da danas djeca ukradu neko jaje, da pojedu žumance, da ne bi bili rošavi i imali bubuljice. Danas trpeza treba da bude posna, žena ne bi trebalo da prikazuje svoje tijelo. Moramo da prilagodimo ishranu, sa druge strane to nije samo odricanje od hrane i pića, već odricanje od loših misli – naveo je.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.