Magazin

Opasne po vaše zdravlje i novčanik: Ovo je 5 najčešćih mitova o klima-uređajima u koje mnogi vjeruju

Tokom vrelih ljetnih mjeseci klima-uređaji ponovo dolaze u centar pažnje, igrajući sve važniju ulogu u obezbjeđivanju udobnosti u domu.

Djevojka pali klimu
FOTO: FREEPIK

Ipak, i dalje postoji mnogo zabluda u vezi sa njihovom pravilnom, zdravom i energetski efikasnom upotrebom.

U nastavku razotkrivamo najčešće zablude i otkrivamo šta je zaista istina kada je riječ o korišćenju klima-uređaja – kako pravilno rashladiti prostor bez štetnih posljedica po zdravlje, kako izbjeći nepotrebnu potrošnju energije i zašto neke navike koje smatramo korisnim mogu zapravo biti kontraproduktivne.

Mit: Nema potrebe za provjetravanjem ako imate klimu

Mnogi pogrešno misle da klima-uređaj ne samo da hladi ili grije vazduh, već i dovodi svjež vazduh spolja. U stvarnosti, većina klima-uređaja nema funkciju ventilacije – oni samo kruže, hlade ili griju postojeći unutrašnji vazduh, dok ga istovremeno filtriraju i odvlažuju. To znači da je pravilno provjetravanje i dalje neophodno, čak i kada koristite klimu.

Pročitajte još

Važno je, međutim, kako se prostor provjetrava: ljeti je najbolje otvarati prozore rano ujutru ili kasno uveče, kada su spoljašnje temperature niže. Najučinkovitija metoda je tzv. “ukršteno provjetravanje” – otvaranje prozora na suprotnim stranama prostorije, koje omogućava brzo i temeljno osvježenje vazduha bez znatnog zagrevanja prostora.

Mit: Što niža temperatura na klimi, to će se prostor brže rashladiti

Jedna od najčešćih zabluda jeste da će se prostorija brže ohladiti ako se klima podesi na što nižu temperaturu. Međutim, brzina hlađenja ne zavisi od ciljne temperature – na primjer, podešavanje na 16 °C umjesto 24 °C neće ubrzati hlađenje, već će samo izazvati duži rad uređaja kako bi postigao nižu temperaturu.

Ono što zaista može pomoći jeste povećanje brzine ventilatora. Takođe, kako bi se postigla udobnost i energetska efikasnost, preporučuje se da se izbjegavaju velike temperaturne razlike. Zbog toga je često bolje da klima ne bude potpuno isključena tokom dana, čak i kada niste kod kuće.

FOTO: DOM NA KVADRAT/YOUTUBE/SCREENSHOOT
FOTO: DOM NA KVADRAT/YOUTUBE/SCREENSHOOT

Mit: Klima-uređaji štete zdravlju

Često se vjeruje da klima-uređaji izazivaju prehlade ili respiratorne tegobe, ali se ti problemi mogu lako izbjeći pravilnim korišćenjem. Iako je primamljivo podesiti temperaturu znatno niže od spoljne, preporučuje se da razlika između unutrašnje i spoljne temperature ne bude veća od 8-10 °C. Na taj način tijelo ima vremena da se prilagodi i smanjuje se rizik od prehlade. Takođe, treba izbjegavati direktno strujanje hladnog vazduha – čak i slab promaja može izazvati nelagodnost.

Klima-uređaji zapravo mogu doprinijeti zdravijem vazduhu zahvaljujući svojim filterima, koji ga pročišćavaju. Napredni modeli uklanjaju ne samo prašinu i alergene, već i određene patogene. Ipak, ako se uređaj redovno ne čisti, može postati izvor bakterija i buđi, što potencijalno može izazvati astmu ili druge respiratorne probleme.

Mit: Klima-uređaji ne moraju da se čiste

Mnogi smatraju da se klima-uređaji sami čiste i da im nije potrebna posebna nega – što nije tačno. Filteri u unutrašnjim jedinicama moraju se redovno čistiti ili mijenjati kada je to potrebno, a izmjenjivač toplote treba hemijski očistiti, pre svega iz zdravstvenih razloga. Ovo održavanje treba sprovoditi makar jednom godišnje, prije početka sezone hlađenja. Ako se klima koristi i za grijanje, preporučuje se dodatna provjera u jesen.

Za stalno čist i higijenski ispravan vazduh, preporučuje se odabir modela sa automatskim režimom čišćenja ili tzv. frost-cleaning funkcijom, koja koristi otopljeni led za ispiranje prljavštine i time održava sistem čistim između redovnih servisa.

Ne treba zaboraviti ni spoljašnju jedinicu. Iako na prvi pogled može izgledati čisto, kroz nju prolazi velika količina vazduha koji taloži prašinu i nečistoće na rešetkama izmenjivača toplote. Iako prljavština možda neće odmah uticati na zdravlje, može znatno smanjiti efikasnost uređaja, što znači veću potrošnju energije i veće račune za struju.

Mit: Klima-uređaji su štetni za kućne ljubimce

Neki se brinu da klima-uređaji mogu naškoditi kućnim ljubimcima, ali ako se poštuju osnovna pravila, to ne mora da bude tako. Naime, životinje poput pasa i mačaka drugačije regulišu tjelesnu temperaturu nego ljudi, a ekstremne vrućine za njih mogu da budu opasne i da dovedu čak do toplotnog udara. Za razliku od ventilatora, klima-uređaji zaista hlade vazduh, čime pomažu u prevenciji takvih problema.

Pravila za korišćenje klime sa kućnim ljubimcima ista su kao i za ljude: izbjegavajte direktan tok hladnog vazduha i nastojte da razlika između unutrašnje i spoljne temperature ne bude prevelika. Redovno čišćenje takođe je ključno, jer su i ljubimci, baš kao i ljudi, osjetljivi na bakterije i buđ koje se mogu nakupiti u uređaju, prenosi Večernji list.