San je jedan od najvažnijih stubova zdravlja. Kvalitetan odmor ne utiče samo na nivo energije i raspoloženje, već igra ključnu ulogu u pamćenju, učenju, donošenju odluka i emocionalnoj stabilnosti. Kada ga nema dovoljno, mozak jednostavno ne funkcioniše na isti način.
Stručnjaci procjenjuju da se milioni ljudi širom svijeta svakodnevno bore sa problemima spavanja, dok istraživanja pokazuju da veliki broj odraslih ne uspeva da dostigne preporučeno trajanje sna.
Mozak gubi sposobnost da zaustavi negativne misli
Novo istraživanje naučnika sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu pokazalo je da nedostatak sna može značajno da oslabi sposobnost mozga da potisne neželjene i negativne misli.
Drugim riječima, kada ne spavamo dovoljno, mnogo teže uspijevamo da zaustavimo brige, neprijatna sjećanja i misli koje nas opterećuju.
Istraživači navode da je upravo to jedan od razloga zbog kojih se problemi sa spavanjem često povezuju sa anksioznošću, depresijom i pojačanim emocionalnim reakcijama.
Šta se dešava usljed lošeg sna?
U istraživanju je učestvovalo 85 zdravih odraslih osoba. Jedna grupa ispitanika spavala je tokom noći, dok je druga ostala budna.
Nakon toga naučnici su pratili moždanu aktivnost učesnika dok su im prikazivali različite fotografije, uključujući neutralne prizore, lica ljudi i emocionalno uznemirujuće slike. Od učesnika je traženo da se određenih scena prisjete ili da pokušaju da ih potisnu iz svijesti.
Rezultati su pokazali jasnu razliku između dvije grupe.
Kod ljudi koji su imali dovoljno sna zabilježena je znatno veća aktivnost u dijelu mozga poznatom kao desni dorsolateralni prefrontalni korteks. Riječ je o regiji koja učestvuje u kontroli misli, ponašanja i emocija.
Sa druge strane, ispitanici koji nisu spavali imali su mnogo manje aktivnosti u ovom dijelu mozga, zbog čega su teže uspijevali da kontrolišu neželjene misli i emocionalne reakcije.
Loš san mijenja i način na koji doživljavamo emocije
Nedostatak sna ne utiče samo na misli već i na način na koji reagujemo na svakodnevne situacije.
Kada smo neispavani, mozak postaje osjetljiviji na stres, kritiku i negativne događaje. Sitnice koje bismo inače lako prevazišli mogu da izazovu frustraciju, tugu ili bes, dok se sposobnost racionalnog sagledavanja problema smanjuje.
Upravo zbog toga stručnjaci sve češće upozoravaju da probleme sa spavanjem ne treba ignorisati niti ih posmatrati kao bezazlenu naviku.
Jednostavne navike koje mogu pomoći
Istraživanja pokazuju da kvalitet sna može da se poboljša i relativno jednostavnim promjenama u večernjoj rutini.
Lagane fizičke vježbe nekoliko sati prije odlaska na spavanje, izbjegavanje jakog svjetla u spavaćoj sobi, kao i redovno vrijeme odlaska na počinak mogu pomoći organizmu da lakše uđe u fazu odmora.
Iako mnogi san doživljavaju kao luksuz koji se može nadoknaditi kasnije, nauka sve jasnije pokazuje da je on jedna od osnovnih potreba mozga. Kada ga uskratimo organizmu, ne gubimo samo energiju već i sposobnost da kontrolišemo misli, emocije i svakodnevni stres, prenosi Ona.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.