Šećer nas vreba i tamo gdje ga ne očekujemo: Evo koliko ga dnevno smijemo unositi

Šećer je postao gotovo neizbježan dio svakodnevne ishrane, skriven ne samo u slatkišima već i u proizvodima koje često smatramo „zdravima“ od jogurta i žitarica do umaka i gotovih obroka. Iako povremeno uživanje u slatkišima nije problem, granica između umjerenog unosa i pretjerivanja često je nejasna. Prema portalu Health, prosječna osoba dnevno unese čak 68 grama šećera, što je mnogo više od preporučene količine.

Preporučeni dnevni unos šećera

Naime, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dnevni unos šećera ne bi trebalo da prelazi 10 odsto ukupnog energetskog unosa. Dodatno smanjenje na manje od 5 odsto donijelo bi još veće zdravstvene koristi. Preporučenih 10 odsto energetskog unosa značilo bi da nam 200 od 2.000 unesenih kalorija dolazi iz šećera. Budući da jedan gram šećera ima četiri kalorije, to iznosi približno 50 grama šećera dnevno. Za još izraženije zdravstvene prednosti, trebalo bi da unosimo upola manje – 25 grama šećera dnevno.

-Imamo čvrste dokaze da održavanje unosa slobodnih šećera ispod 10 odsto ukupnog energetskog unosa smanjuje rizik od prekomjerne tjelesne težine, gojaznosti i karijesa – kaže Francesco Branca, direktor Odjeljenja za ishranu i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije.

Zašto ne bi trebalo da unosimo više od 50 g šećera dnevno

Istraživanja pokazuju da odrasli koji konzumiraju manje šećera imaju nižu tjelesnu težinu, dok povećan unos šećera dovodi do gojenja. Osim toga, veći unos šećera direktno je povezan sa većom učestalošću karijesa, dok njegovo smanjenje doprinosi očuvanju zdravlja zuba. Ovo je posebno važno kod djece jer se prehrambene navike stvaraju od najranijeg uzrasta, a visok unos šećera može dugoročno povećati rizik od gojaznosti i metaboličkih problema. Djeca koja često konzumiraju zaslađene napitke i slatkiše imaju veće šanse da razviju gojaznost u djetinjstvu, ali i kasnije tokom života, prenosi ljepotaizdravlje.hr.

Prirodni, dodati i skriveni šećeri

Ove preporuke prvenstveno se odnose na dodate šećere – prirodni šećer, na primjer onaj iz voća, sporije se apsorbuje i nema isti štetan efekat. Razlika je i u količini šećera – poređenja radi, jedna jabuka sadrži oko 10 grama prirodnog šećera, dok limenka energetskog napitka može sadržavati i više od 40 grama dodatog šećera.

Veliki problem predstavljaju i „skriveni“ šećeri – to su šećeri koji se nalaze u proizvodima u kojima ih ne biste očekivali i često nisu odmah prepoznatljivi na deklaraciji. Iako možda ne jedete mnogo slatkiša, šećer možete unositi kroz naizgled „zdrave“ ili slane namirnice poput jogurta, gotovih umaka, hljeba, žitarica za doručak ili proteinskih pločica. Na primjer, jedna kašičica kečapa sadrži čak četiri grama šećera. Zato je dobra ideja da pročitate sastav slanih ili „zdravih“ namirnica – mogli biste se iznenaditi.