Svetica je veoma poštovana, posebno među ženama.
Postala je vjerna sljedbenica Isusa Hrista tokom njegovog zemaljskog života. Pravoslavna crkva smatra je ravnom apostolima.
Marija Magdalena bila je rodom iz gorskih krajeva Sirije, oko grada Magdale, zbog čega je i dobila ime Magdalena.
U mladosti je bila grešnica, ali ju je Isus izbavio od grijehova.
Kasnije je postala njegova učenica, pratila ga je i slušala njegove propovjedi.
Nakon Hristovog vaskrsenja, Marija Magdalena i sama postaje propovjednica, putuje i u Rim da caru Tiberiju crvenim jajetom objavi Hristovo vaskrsenje.
Postoji vjerovanje da nam je od nje ostalo farbanje crvenih jaja za Vaskrs.
Iz Rima je Marija Magdalena otišla u Efes, kod apostola Jovana Bogoslova, i tu je nakon nekog vremena umrla.
Njene svete mošti kasnije su prenijete u Carigrad, gdje je sahranjena u njoj posvećenom ruskom hramu.
Blaga Marija spada u nepokretne praznike i, iako nema “crveno slovo” u crkvenom kalendaru, tog dana se, kao ni na Ognjenu Mariju i Svetu Petku ništa ne radi u kući niti u polju, da se svetica ne bi uvrijedila.
Za praznik Blage Marije vezani su razni običaji i vjerovanja, a jedan od njih jeste da se izbjegavaju teški fizički poslovi, te da se dan provede u miru, odmoru i molitvi.
Marija Magdelena se u pravoslavnom svijetu smatra za veliku zaštitnicu žena. Vjeruje se da na njen praznik, žene odu u crkvu, pomole joj se i zapale svijeću, mogu tražiti ispunjenje jedne želje i svetiteljka ih neće odbiti.
Prema narodnom vjerovanju, bila je sestra Svetog Ilije pa su zato moguće vremenske nepogode, grmljavinu i grad, a u narodu kaže da “brat i sestra razgovaraju”, prenosi Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.