A šta je, između ostalog, otkrilo PISA testiranje? Šta je istina, a šta zabluda i stereotip, kad je u pitanju obrazovanje u BiH. Evo nekoliko interesantnih detalja.
Matematika nije bauk, bar ne najveći “bauk”, kad je u pitanju funkciolanla nepismenost tinejdžera u BiH. Naime, ukupni rezultati PISA testiranaj su loši, ali su oni iz matematičke pismenosti najmanje loši. Podsjećamo, prosječan rezultat đaka iz BiH je bio 398 bodova iz pismenosti za razumijevanja prirodnih nauka, te 403 boda iz čitalačke pismenosti, dok su iz matematičke pismenosti imali u prosjeku 406 bodova. Loša vijest je da nam to neće mnogo pomoći, te da treba poraditi, prije svega na čitalačkoj pismenosti, koja je, kako je istakla Maja Stojkić, direktorka Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje APOSO BiH, “majka svih pismenosti”.
Novac nije presudan, kada je u pitanju napredak obrazovanja. Pokazuju to brojni primjeri. Tako, recimo, Hrvatska i Luksemburg postižu slične rezultate na PISA testiranjima, iako prebogati Luksemburg ulaže daleko više novca u obrazovanje. S druge strane Albanija, koja svakako ne spada među bogate evropske zemlje, od 2.000 godine i prvog PISA testiranja ostvarila je najveći napredak i sada je na rang listi ispred BiH.
Komplikovan politički sistem je samo izgovor, upozorili su stručnjaci i prije i poslije objavljivanja PISA rezultata za BiH. I druge zemlje imaju složene političke sisteme, više obrazovanih programa, ali ih to ne sprečava da napreduju. Naprotiv. Nacionalna kordinatorka za PISA proces u BiH, Žaneta Džumhur, poručila je da složenost BiH može biti i dobra prilika, da se entiteti, kantoni, regije… međusobno takmiče ko će imati bolje škole.
Ne treba nam više časova, treba više strogosti u nastavi. Ova izjava predstavnice OECD Tanje Bastijanić, na predstavljanju PISA rezultata za BiH, tumačena je na različite načine, ali je svakako povod za razmišljanje o tome šta đaci, ustvari rade na časovima i koliko od toga rada imaju koristi. Tako na primjer, u Finskoj, koja već decenijama ima najbolji obrazovni sistem u Evropi, djeca u školu kreću tek sa sedam godina, a prvih šest godina školovanja ne dobijaju ocjene.
Nije tačno da imamo previše đaka u razredima, naoprotiv veličina razreda je otprilike na nivou EU, ili zemalja OECD. Problem je, očigledno, negdje drugdje, a šta tačno treba preduzeti da bi se ti problemi riješili, detaljno ukazuju preporuke, koje je BiH dobila uz PISA rezultate. Jedan od ključnih preporuka je poboljštati kompetencije učitelja, što će reći, temeljito pretresti fakultete koji obrazuju prosvjetne radnike.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu