Jedan od zaključaka prethodnog istraživanja je da će zbog niskog nivoa pismenosti učenici imati teškoća u nastavku školovanja, pri zapošljavanju, u profesionalnom napredovanju i u snalaženju u društvu.
Jasna Janković, profesorka srpskog jezika i predsjednica Unije sindikata prosvjetnih radnika (USPS), povodom juče obilježenog Međunarodnog dana obrazovanja kaže da se u rezultatima PISA testiranja pominje broj od preko 530.000 funkcionalno nepismenih građana Srbije, odnosno odraslih osoba koje ne mogu da ispunjavaju osnovne zahtjeve svakodnevnog života na društvenom i profesionalnom kontekstu.
– To su podaci iz 2018, a sada čekamo obradu podataka od prošle godine da vidimo da li ima pomaka i gdje se sada nalazimo po pitanju obrazovanja. Po zakonu u Srbiji je osnovno obrazovanje obavezno, međutim, imamo dva problema. Prvi je što ima dosta djece koja ne uđu u obrazovni sistem sa šest godina, kada počinje predškolsko, a ni u prvi razred sa sedam godina, a drugi problem je prerano napuštanje škole. Dakle, prije završetka tog osnovnog obrazovanja u trajanju od osam godina najčešće djevojčice napuštaju školu zbog raznih situacija, pa i zbog udaje. Pritom postoje deca koja neredovno idu u školu, te samim tim i ne mogu da završe – rekla je Jankovićeva..
Jankovićeva dodaje da se to najviše odnosi na ruralne sredine na istoku, jugu i jugoistoku Srbije.
– Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja mora da predvidi takve slučajeve, a zakonska regulativa mora biti oštrija. Djeca su maloljetna i nisu svjesna problema, zato treba kažnjavati roditelje ako se dijete sa sedam godina ne pojavi u školu.
Što se tiče nepismenosti starijih građana i funkcionalno nepismenog stanovništva, kaže da su podaci zabrinjavajući.
Brojke će biti za nijansu veće
Milorad Antić, predsjednik Foruma srednjih stručnih škola, smatra da će broj nepismene djece i ove godine ostati isti ili će biti za nijansu povećan.
– U Beogradu je gotovo iskorijenjena funkcionalna nepismenost, ali je prisutna u ruralnim sredinama, gdje se djeca ili ne upisuju u školu, ili roditelji ne prate dijete da li pohađa nastavu, pa čak i veliki broj samohranih majki ne šalje djecu u školu. Valjalo bi uvesti neki plan za opismenjavanje kako bismo popravili ovu statistiku- rekao Antić, piše Kurir.
Dodao je da su poseban problem funkcionalno nepismeni đaci.
– Poseban problem našeg društva su funkcionalno nepismeni đaci. Podaci pokazuju da mi imamo trećinu nepismene đačke populacije koja završi osam razreda škole, dođe u srednju školu i ne može da izrazi svoje misli i osjećanja! Zato moramo da se okrenemo školovanju, da djeca znaju da je školovanje nešto što će im donijeti bolji život, bolje radno mjesto. Odrodili smo se od obrazovanja, a željeli bismo da budemo obrazovani.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu