Međutim, naučnici tvrde da se psovanje zapravo može koristiti kao moćno i inteligentno sredstvo za komunikaciju i samoizražavanje.
Naučnici su otkrili da psovanje može imati pozitivan efekat na odnose kada se koristi za pokazivanje znakova solidarnosti ili radosti.
Korištenje tako jakih riječi takođe može učiniti da ljudi izgledaju uvjerljivije, može nasmijati ljude, a nekima može pomoći da se nose s određenim situacijama sukoba poput bijesa i boli, te poboljšati izvođenje tokom vježbanja, kažu stručnjaci, prenosi Večernji.
Međutim, ovo otkriće dolazi s očitim upozorenjem da ljudi moraju biti oprezni kada odlučuju psovati, imajući na umu pred kim psuju i gdje, ako ne žele ispasti “uvredljivi, neprikladni i nepoželjni”.
– Psovanje je dugo odbacivano kao tema ozbiljnog istraživanja jer se pretpostavljalo da je jednostavno znak agresije, slabog poznavanja jezika ili čak niske inteligencije. No, sada imamo dosta dokaza koji osporavaju ovo stajalište, što nas tjera da preispitamo prirodu i moć psovke – rekli su istraživači iz Velike Britanije i Švedske.
Naučnici sa Sveučilišta Kil, Ulster i Vestminster, ispitali su 100 akademskih radova o psovanju i otkrili da je ono neosporno drugačije i moćnije od drugih oblika upotrebe jezika, te da čak može nastati iz drugog dijela mozga u poređenju sa uobičajenim govorom.
Identifikovali su nekoliko “uopšteno poznatih svrha svakodnevnog psovanja”, uključujući izražavanje emocija kao što su radost, ljutnja, uzbuđenje i strah, te izražavanje prijateljstva i solidarnosti među prijateljima.
Takođe se može koristiti za humor i verbalni naglasak, prema studiji objavljenoj u časopisu Lingua.
Dok novi dokazi naglašavaju da psovanje ima mnoštvo fizioloških, kognitivnih, emocionalnih i interakcijskih efekata, još uvijek je otvoreno za raspravu o tome odakle potiče njegova moć.
– Ako pitate većinu ljudi da objasne moć psovanja, vjerovatno će dati odgovor u skladu s onim što nazivamo hipotezom sapuna i vode. Ideja je da ljudi imaju nekakvo iskustvo iz djetinjstva da ih odrasli kude zbog psovanja, a ideja je onda da sjećanje na taj neugodan susret ostane u osobi i zauvijek se veže za psovanje. Nažalost, dokazi za to u trenutnom istraživanju su slabi, pa još uvijek ne možemo sa sigurnošću reći odakle psovkama moć – objasnio je psiholog, dr Ričard Stivens. U jednoj od studija koja se fokusirala na psovanje i toleranciju na bol, učesnici su mogli duše držati ruke u kupki s ledenom vodom ako su psovali, što sugeriše da upotreba psovki pomaže u suočavanju s boli.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu