Magazin

Nije toliko puno kako na prvu izgleda: Koliko tačno treba da vježbate u zavisnosti od vaših godina

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), jedna od četiri odrasle osobe ne vježba dovoljno.

Nije toliko puno kako na prvu izgleda: Koliko tačno treba da vježbate u zavisnosti od vaših godina
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Nedostatak fizičke aktivnosti može povećati šanse za ranu smrt za 20 do 30 odsto. Sa druge strane, vježbanje je moćno sredstvo za prevenciju pomaže u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, depresije i anksioznosti, piše Zadovoljna.

Koliko treba da vježbate u zavisnosti od vaših godina?

Nedavno ažurirane smjernice SZO preporučuju najmanje 150 do 300 minuta umjerene aktivnosti nedeljno ili 75 do 150 minuta intenzivnije aktivnosti.

Iako to zvuči mnogo, ako to podijelite kroz dane, ispada manje od sat vremena.

Koliko treba da vježbate zavisi od nekoliko različitih faktora. Smjernice SZO ne navode samo vrijeme i intenzitet vježbi potrebnih za optimalno zdravlje; već takođe preporučuju vrste treninga – odnosno kombinaciju aerobnih vežbi i vježbi za jačanje mišića.

Djeca i adolescenti (5-17 godina): Najmanje 60 minuta umjerene do snažne fizičke aktivnosti dnevno. Najmanje tri dana u nedjelji trebalo bi da uključuje energičnu aerobnu aktivnost i aktivnosti koje grade jake mišiće i kosti.

Odrasli (18-64 godine): Najmanje 150 do 300 minuta umjerene (ili 75 do 150 minuta snažne) aerobne aktivnosti nedjeljno. Jačanje mišića dvaput nedjeljno može pružiti dodatne prednosti.

Starije odrasle osobe (preko 65 godina): Seniori mogu da prate iste smjernice kao i mlađi odrasli, ali treba da uključe trening snage i ravnoteže dva do tri puta nedjeljno kako bi se zaštitili od padova.

Trudnice i žene poslije porođaja: 150 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta nedjeljno uključujući vježbe za jačanje mišića.

Ljudi sa hroničnim zdravstvenim stanjima i invaliditetom: Ove osobe mogu imati koristi od istih preporuka kao i zdravi odrasli i djeca, uz modifikacije prema preporuci njihovog ljekara.

Ove smjernice mogu zvučati zastrašujuće – zato, ako niste sigurni odakle da počnete, ovi savjeti mogu pomoći.

Dr Kerol Garber, fiziološkinja i profesorka na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, rekla je da ako vas pomisao na vježbanje naježi, probajte nešto prijatno kao što je istezanje ili lagana šetnja, ili zaplešite uz muziku koju volite.

Da biste izgradili snagu, dr Garber je preporučila dodavanje neke gimnastike, treninga sa tegovima ili treninga sa trakom za otpor.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu