Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

PLJAČKA PRIKRIVENA, DRŽAVA POKRADENA Šta su nam donijeli stečajevi u privatizovanim firmama

Društvo
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

U Republici Srpskoj otvoreno je 256 stečajnih postupaka, a u Ministarstvu pravde RS hvale se da su novim zakonom skratili prosječno trajanje postupka sa 56 na 14 mjeseci.

– Mogućnost restruktuiranja poslovnih subjekata, kao jedna od novina u zakonu, omogućila je nastavak rada 4 poslovna subjekta i sačuvano je 536 radnih mjesta – navode u Ministarstvu za Srpskainfo.

Novi Zakon o stečajnim postupcima na snazi je od 2016. godine. Međutim, činjenica je da se trenutno otvaraju stečajevi u preduzećima koja su društva sa ograničenom odgovornošću i takvi postupci su sami po sebi jednostavniji i kraće traju. Za razliku od postupaka u akcionarskim preduzećima koja su privatizovana i koja su imala više vlasnika, a naročito onih postupaka u kojima se utvrdilo zapravo da je privatizacija bila sam korak do „otimanja imovine“, naročito atraktivnih nekretnina i zemljišta.

Stečajni postupak koji je vjerovatno privukao najveću pažnju javnosti kada je riječ o stečajevima u Republici Srpskoj jeste banjalučka „Fruktona“. Postupak je otvoren u oktobru 2010, a zaključen pred Okružnim privrednim sudom u novembru 2015. godine. Zaključen je zbog nedostatka stečajne mase, a stečajni povjerioci su namireni prema raspoloživoj stečajnoj masi. Više od 100 radnika u ovom postupku gotovo da nije dobilo ništa, a potraživali su nekoliko plata i imali su učešće od oko 30 odsto u firmi.

Kada je otvoren stečajni postupak utvrdilo se da su atraktivne nepokrentosti u centru Banjaluke prometovane, i to nezakonito. Čak je vođen i sudski postupak zbog toga, ali su optuženi oslobođeni, jer tužioci nisu dokazali da je nezakonito prometovano zemljište vrijedno oko 10,5 miliona KM iako je bilo pod hipotekom.

Situacija je bila takva da je nakon sedam-osam godina od sumnjive privatizacije državnog kapitala u firmama pokrenut stečaj zbog nedostatka sredstava za funkcionisanje. U svakom takvom postupku utvrđen je gotovo identičan obrazac: vlasnik veoma brzo nakon kupovine kapitala uzima veliki kredit od banke, stavlja imovinu pod hipoteku, novac uzme za sebe, a preduzeće ostavlja na cjedilu. Ostalo je istorija. Svi se sjećamo kako je završila revizija privatizacije i istrage i optužnice Specijalnog tužilaštva.

Privatizacija neuspjela, imovina opljačkana, radnici bez posla i plata. Zbog toga je od 2004. do kraja prošle godine u potpunosti ili djelimično kroz Socijalni program zbrinjavanja za 65.300 radnika plaćeno oko 174,7 miliona KM iz budžeta RS. S tim novcem je povezan radni staž za one radnike koji su ostali bez posla u stečaju i likvidaciji. To nisu uradili vlasnici preduzeća koji su se domogli nepokretnosti kroz privatizaciju.

Na povezivanje radnog staža u okviru ovog Programa čeka još najmanje 11.000 radnika, za šta je potrebno izdvojiti oko 30 miliona КM.

– Niko nije dobro prošao osim onih koji su preduzeća privatizovali, dizali su velike kredite, zalagali imovinu preduzeća, kredite nisu vraćali. Deblji kraj su izvukli radnici i država, koji nisu nikada naplatili svoja višemilionska potraživanja – kaže za Srpskainfo Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS.

Foto: Dejan Bozić/ RAS Srbija

Goran Stanković

Navodi da su stečajni postupci samo potvrdili katastrofalnu privatizaciju preduzeća koja su se desila krajem 90-ih godina.

– Posebno to važi za velika preduzeća koja su privatizovana na sumnjiv način. U tim firmama su radnici veoma brzo ostali bez posla i po nekoliko neisplaćenih plata. Savez sindikata RS je ukazivao ne te probleme i čak smo tražili reviziju tih privatizacija. Međutim, gotovo ništa se nije promijenilo – navodi Stanković.

U „Ratarstvu“ stečaj otvoren 2008.

U Ministarstvu pravde Republike Srpske nemaju podatke koji aktivni stečajni postupci traju najduže. Po našim informacijama, jedan od najdužih jeste stečajni postupak nad firmom „Ratarstvo“ Nova Topola kod Gradiške, koji je otvoren 2008. godine.

Jedan od dužih postupaka bio je nad „Medicinskom elektronikom“ Banjaluka; trajao je 10 godina i okončan je prethodnog mjeseca.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO