Politika

Pravnici o Nacrtu zakona o imunitetu Srpske: Da je Hrvatska to imala, Sanader nikada ne bi bio OSUĐEN

Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade Republike Srpske nisu krivično ili građanski odgovorni i ne mogu biti pritvoreni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.

vladajuća koalicija republike srpske
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Navodi se ovo u Nacrtu zakona o imunitetu RS koji će se naći na idućoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, što je izazvalo oštre reakcije opozicije koja poručuje da vlast na ovaj način pokušava da se dodatno zaštiti od krivične odgovornosti.

Do sada su članovi Vlade, predsjednik i potpredsjednici RS imali imunitet samo od građanskog gonjenja.

Ono što je zanimljivo jeste da je predsjednik parlamenta Srpske, Nenad Stevandić, prvobitno najavljivao da bi smisao „Lexs specialisa“ trebalo da bude samo zaštita funkcionera u RS koji provode odluke Narodne skupštine i na taj se nađu na udaru OHR i Krivičnog zakona BiH „zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika“.

Međutim, u Nacrtu zakona su se pojavile nove i stavke koje funkcionerima izvršne vlasti daju imunitet od bilo kakvog krivičnog progona u okviru nadležnosti.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić smatra da je preširoko postavljena margina zaštite funkcionera od krivične i građanske odgovornosti.

Aleksandar Jokić o glasanju Vučinića
FOTO: FOTO: PRIVATNA ARHIVA
Aleksandar Jokić

– Mislim da je preširoko postavljen krug osoba koje uživaju imunitet. Dosadašnje zakonsko rješenje je bilo opravdano kada su u pitanju narodni poslanici koji imaju imunitet od krivičnog gonjenja za ono što su učinili kao poslanici. Dakle, u sklopu svoje dužnosti – istakao je Jokić za Srpskainfo.

Međutim, kako dodaje on, ono što je predviđeno Nacrtom zakona postavlja ogroman okvir u kome politički funkcioneri mogu da se kreću bez straha od građanske i krivične odgovornosti.

Jokić smatra da vlast u Srpskoj na ovaj način stvara dodatnu nesigurnost u pogledu svoje odgovornosti.

On pojašnjava da se Republika Srpska na ovaj način udaljava od demokratskih društava i demokratskih uređenja.

– Predstavnici izvršne vlasti imaju imunitet od krivičnog gonjenja za ono što rade! Pa oni moraju biti odgovorni za ono što rade jer je to smisao demokratije. To znači, na primjer, da ako ministar pravde pronevjeri 20 miliona KM u svom poslovanju neće biti krivično odgovoran. Šta to znači?! Da je Hrvatska imala ovakav zakon, Ivo Sanader nikada ne bi bio osuđen – kategoričan je Jokić.

Problem ustavnosti zakona

On se osvrnuo i na dio iz Nacrta zakona koji predviđa retroaktivnu primjenu.

– Lica iz člana 3. ovog zakona, kao i drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, a protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika, imaju imunitet. Lica iz stava 1. ovog člana  protiv kojih je pokrenut krivični ili parnični postupak počevši od 1. avgusta 2021. godine kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika, imaju imunitet – navedeno je u Nacrtu zakona.

Jokić ističe da Ustav Republike Srpske u članu 110. izričito brani povratno dejstvo.

Međutim, kako pojašnjava on, u stavu 2 člana 110. se kaže da zakon može u pojedinim odredbama imati povratno dejstvo ako postoji opšti interes utvrđen u postupku donošenja zakona.

Ono što je vidljivo iz mišljenja Vlade Srpske, kako navodi Jokić, to je da se Vlada oslanja na obrazloženje koje je dao predlagač zakona, odnosno u obrazloženju da je naveden opšti interes.

– U poglavlju 8 obrazloženja imamo navedeno da postoji navodni opšti interes. Međutim, to je toliko šturo i proforme urađeno da zaista ne možemo reći da je ovdje jasno utvrđen opšti interes, kako to Ustav propisuje, jer se samo naglašava da će se ovaj zakon, odnosno odredbe ovog zakona primjenjivati i za posljedice nepoštivanja odluka visokog predstavnika u krivičnim i građanskim postupcima pokrenutim od 1. avgusta i da se na taj način štite posljedice djelovanja visokog predstavnika – ističe Jokić.

On kaže da puko navođenje i objašnjenje šta ta odredba znači ne predstavlja obrazloženje javnog interesa.

Pročitajte još

Jokić dodaje da nije sporno da skupština može donijeti zakon koji ima odredbu sa povratnim dejstvom.

Nije sporno, ističe on, da se takva odredba može primjenjivati u pravnom sistemu BiH.

Jokić kaže da je jedino sporno da li će na ovaj način da se poštuje odredba člana 110. stav 2 Ustava Republike Srpske i način na koji se to donosi.

– Mi ćemo tu imati jedan problem iz pogleda ustavnosti ovakve odredbe. Moja pretpostavka je da će se do odluke Ustavnog suda o ustavnosti ovakve odredbe ona primjenjivati. Kako će to primjenjivati Tužilaštvo i Sud BiH to će biti faktičko pitanje na koje ne možemo da utičemo – smatra Jokić.

On ponavlja da bi mogao postojati problem vezano za ustavnost ove odredbe i da bi se to pitanje moglo potegnuti i pred Ustavnim sudom Republike Srpske, ali i pred Ustavnim sudom BiH, ukoliko ovakva odredba stupi na pravnu snagu.

Podsjećamo, prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio.

Ešdaun je u oktobru iste godine nametnuo tri odluke o imunitetu u BiH, odnosno po jednu za entitetske, te zajednički nivo vlasti.

Prema ovim odlukama, od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni su poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije