Iako susjedne zemlje ubiru stotine miliona maraka od oporezivanja dobiti i dividendi, Republika Srpska ostaje oaza u kojoj se milionski profiti izvlače bez ijedne marke poreza na dividendu.
Sredinom svakog mjeseca u Republici Srpskoj odigrava se isti scenario. Radnici na šalterima banaka podižu svoje „zvanične“ plate, skrojene po mjeri minimalca, a iz istih tih banaka iznose se džakovi gotovine. Poslodavci podižu dobit, pakuju je u koverte i dijele radnicima na ruke.
Umjesto da jačanjem privrede i uvođenjem poreza na ekstraprofit i dividendu obezbijedi stabilne prihode, Vlada Republike Srpske nastavlja sa politikom svakodnevnog zaduživanja. Ekonomisti upozoravaju da vlast svjesno štiti povlaštene privrednike, dok se teret krize i inflacije prebacuje na leđa građana.
Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske uplatilo je doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za 80 demobilisanih boraca, čime su stekli uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Siva ekonomija u Republici Srpskoj godinama ima jasnu, matematički preciznu šemu koja direktno stimuliše poslodavce da radnike drže u sivoj zoni, isplaćujući im dio plate „na ruke“.
Rad na crno i isplate dijela plata u kovertama godinama su jedan od gorućih problema u ekonomiji Republike Srpske, a sudeći po aktuelnoj poreskoj politici teško da će se išta promijeniti.
Svadbe na Balkanu gotovo su nezamislive bez pune trpeze, muzike uživo, veselja koje traje do jutra i gostiju koji zajedno slave najvažniji dan mladenaca. Ipak, običaji se širom svijeta drastično razlikuju, a iskustvo jedne djevojke sa Balkana pokazalo je koliko američka vjenčanja mogu da izgledaju drugačije.
Sve veći troškovi organizacije vjenčanja posljednjih godina postali su tema o kojoj se sve češće raspravlja među mladima širom regiona. Mnogi smatraju da su velika vjenčanja danas postala luksuz koji se bez pomoći porodice i ozbiljne ušteđevine teško može organizovati bez ulaska u minus.
Izjava da prosječno vjenčanje u Njemačkoj košta oko 13.000 evra, koja se često može pronaći na internetu, odavno je zastarjela.
Privrednici u Republici Srpskoj su prošle godine, prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge APIF, ostvarili rekordnu dobit veću od 4,3 milijarde KM. Među najvećim profiterima su vodeće građevinske firme.
Drniš je danas, 19. maja, zanijemio u boli. Umjesto pjesme, zagrljaja i slavlja posljednjih srednjoškolskih dana, ispred Srednje škole Ivana Meštrovića vladali su muk, suze i svijeće za 19-godišnjeg Luku Milovca, maturanta koji je tragično ubijen tokom dostave hrane.
Materijal obiman, procedura hitna, a tema ozbiljna do te mjere da potresa temelje Republike Srpske. Ovim bi se riječima mogao opisati prijedlog izmena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Ključ operacije je enormno povećanje participacije za liječenje.
Marko Miljković koji je optužen da je zajedno sa Veljkom Belivukom organizovao kriminalnu grupu koja se tereti za otmice, ubistva, trgovinu drogom i oružjem, je pred Specijalnim sudom u Beogradu, u drugom postupku koji se vodi zbog sumnje da su novac zarađen od kriminala ulagali u legalne tokove, izjavio da je sve što ima sam zaradio "jer radi od svoje 16 godine".
U Fejsbuk grupi Balkanci u Njemačkoj, koja okuplja više od 60.000 ljudi sa prostora bivše Jugoslavije koji žive i rade u Njemačkoj, anonimna žena podijelila je priču koja je izazvala veliku pažnju.
Vijest da bi u Srpskoj mogla da zaživi praksa isplate 13. plate, nijednog radnika nije ostavila ravnodušnim.
Koliko novca staviti u kovertu za svadbu jedno je od onih pitanja na koje, čini se, svako ima svoj odgovor – ali rijetko ko je siguran da je baš njegov pravi.
Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno.
Iz Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, stiglo je obavještenje koje je mnoge nasmijalo, ali i natjeralo na razmišljanje.
Teslićki biznismeni Stojko Petković i Igor Simunović ponovo su prijavljeni Tužilaštvo, ovaj put za malverzacije koje su pričinile štetu veću od 6 miliona maraka.
Banjalučani su ovih dana, umjesto čestitki sa lijepim željama, dobili toplu ljudsku poruku iz institucija: biće skuplje, hladnije, prljavije i klizavije. Sve u duhu praznika i brige za građane.
