Da sam junak – nisam. Učinio sam ono što bi i svaki drugi čovjek valjda, da je bio u toj situaciji. Duša me je vukla da pomognem, priča Mirsad Šehović.
Olujna kiša najveća u posljednjih 20 godina i nevrijeme pogodili su istok Australije, dok je tropski ciklon “Demijen” donekle oslabio na sjeverozapadu zemlje.
Norveška je početkom mjeseca zabilježila najtopliji dan u svojoj istoriji.
Majka priroda je u 2019. godini oslobodila svoj bijes i donijela više od 300 prirodnih katastrofa koje su registrovane širom svijeta. Njeno “oružje” uključivalo je vatru, vjetar, sušu i kišu, ali i razorne zemljotrese i erupcije vulkana. Takođe, nasilne promjene zemljine atmosfere povezane sa ekstremnim vremenskim pojavama, izazvale su neke od najsmrtonosnijih katastrofa u prošloj godini.
Šumski požari koji pustoše Australiju generišu toliko toplote da formiraju sopstvene vremenske sisteme, uključujući suve grmljavine i vatrena tornada.
U Australiji je u utorak, 17. decembra, izmjerena prosječna maksimalna temperatura od 40,9 stepeni Celzijusa i to je bio najtopliji dan od početka mjerenja.
“Bježi, bre, đubre jedno”, samo je jedna od uvreda koju je porodici tragično nastradalog mladića u fabričkoj eksploziji uputio Radoš Milovanović, direktor “Milan Blagojević – Namenske” Lučani.
Svijet je možda već prešao devetu ključnu “tačku prekretnicu”, što će dovesti do katastrofalnih klimatskih promjena, upozorili su naučnici.
Mladi australijski vatrogasac-dobrovoljac optužen je danas da je podmetnuo sedam požara prije nego što se pridružio kolegama u borbi protiv vatrene stihije.
Veliki požar buknuo je u nedjelju ujutro u stanu zgrade u splitskom naselju Trstenik te se proširio na još jedan stan, a gasi ga 20-tak vatrogasaca.
Njemačko-izreaelski tim naučnika upozorava na povratak klimatskog fenomena El Ninjo, koji za sobom povlači teške posljedice. Njihove prognoze su se već jednom obistinile 2015. godine, kada je El Ninjo bio izuzetno žestok. Da li nam sljedeće godine ponovo prijete ekstremne suše, oluje i poplave?
Porodica šestogodišnjeg dječaka Alena J., koji je stradao preksinoć na putu Kruševac-Aleksandrovac u selu Pepeljevac, čeka da preuzme tijelo mališana. Strina Marijana Vujičić svjedoči da više ne znaju odakle im suza.
Jedna žena je poginula kada se na dalekom istoku Rusije usljed eksplozije bombe srušila petospratna zgrada.
Kuća Srbina iz Kline zapaljena je noćas nešto poslije ponoći, javio je portal Kosovo Online.
Požari u šumskim ekosistemima predstavljaju dio prirodnog ciklusa kruženja ugljenika u klimatskom sistemu koga čine kopno, voda, atmosfera, ledeni pokrivač i živi svijet panete Zemlje. Šume sadrže dosta ugljenika koji se prilikom sagorijevanja ispušta u atmosferu kao ugljen-dioksid, koji je jedan od gasova sa efektom staklene bašte.
Tvrdnja da kišna šuma Amazonija proizvodi petinu kiseonika na Zemlji nije tačna, piše Nešenel džiografik i ukazuje da sve više i više medija prenosi ovu netačnu činjenicu.
Razorni požari gutaju kišne šume Amazonije već nedjeljama. Oni pune naslovne strane međunarodnih medija, dok ljudi širom planete izražavaju tugu i zgražavanje zbog toga što “pluća svijeta” nestaju zbog ekonomskih interesa.
Glavna vijest proteklih nekoliko dana je da su Amazoniju zahvatili stravični požari uzrokovni kombinacijom ljudskih fakora i klimatskih promjena. Prema brazilskom Nacionalnom institutu za svemirska istraživanja (INPE), od početka godine u najvećoj prašumi svijeta izbilo je više od 72.000 požara.
Amazonska prašuma je sa dobrim razlogom opisana kao “pluća sveta”. Toliko ugljen-dioksida zaključano je u njenom drveću da je zaštita šume neophodna ukoliko želimo da se izborimo sa globalnim zagrijavanjem i sačuvamo planetu.
Ovo je potpuno uništenje. Ako treba, daću posljednju kap krvi kako bih spasio ovu šumu, rekao je Raimundo Mura, pripadnik plemena Mura.