Nestabilne vremenske prilike u drugoj polovini marta nisu nanijele veću štete voću, ali otežavaju poslove na zaštiti voća.
Ovogodišnja proizvodnja voća i povrća biće dovedena u pitanje, ako Srpsku i u narednom periodu zaobiđu obilnije padavine, što je bio slučaj unazad par mjeseci.
Čovječanstvo bi moglo da nestane do kraja 21. vijeka ukoliko ne nađe zamjenu za istrošeni kapitalistički sistem, koji je modernizovao svijet, ali ga sada uništava, upozoravaju futuristi.
Kombajni i druga mehanizacija beru posljednje njive kukuruza na području opštine Kozarska Dubica. Ratarima pogoduje lijepo vrijeme kako bi u agro roku završili ovaj veoma važan posao.
Poljoprivrednu proizvodnju ove godine karakterisalo je pojačano prisustvo korova, štetočina i biljnih bolesti kako na ratarsko-povrtarskim tako i na voćarskim kulturama. Pojavile su se i nove štetočine poput stričkovog šarenjka na soji koji do sada nije zabilježen na našem području.
Berba kukuruza kojim je ove godine zasijano 7.000 hektara završena je na više od 50 odsto površine, a prinos se kreće od osam do deset tona po hektaru.
Istekao je rok za 1.000 poljoprivrednika, koji su konkurisali za podsticaje za nabavku traktora i priključaka.
Oboljenje “crvenilo kukuruza’’ u Semberiji je i ove godine zahvatilo usjeve na parcelama uz rijeku Drinu. Na ovom području prisutno je posljednju deceniju, a proširilo se i na druge atare.
Semberski ratari koji su pretrpjeli štetu od olujnog nevremena sa polja pod kukuruzom neće ubrati planirani rod; procjenjuju da će na nekim parcelama šteta biti veća od 50 odsto.
Dok uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu bilježi sve alarmantnije vrijednosti, domaća sela izumiru jedno za drugim, a skoro polovina oranica i bašta propada neobrađena.
Tržište Srpske ne meti je uvoznog voća i povrća koje „krase“ povećan sadržaj pesticida i prisustvo štetnih organizama, te sjemenskog materijala koji je daleko od propisanog kvaliteta.
Žetva pšenice i drugih ozimih žitarica kojom su zasijali oko tri i po hiljade hektara poljoprivrednici Brčko distrikta počeće ovih dana, ali zbog loših vremenskih prilika koje su pratile razvoj i sazrijevanje očekuju manji prinos nego lani. Najviše zasijanih parcela, oko dvije i po hiljade hektara, je pod pšenicom.
U Kostajnici je u majskim poplavama pričinjena šteta na 154 poljoprivredna gazdinstva koja je procijenjena na 373.773 KM, rekao je Miroslav Stijak iz opštinske službe za poljoprivredu.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je Srni da vremenske neprilike, koje traju više od mjesec dana, pričinjavaju znatnu štetu poljoprivrednim proizvođačima i sve ukazuje da će prinosi biti smanjeni.
Zbog dugotrajnih kiša i velike vlažnosti zemljišta brčanski ratari nisu uspjeli da završe proljećnu sjetvu na oko 10 odsto parcela, a dobar dio zasijanih površina moraće presijavati.
Vremenske prilike u Novom Gradu negativno su se odrazile na sve usjeve, a obim štete od poplava biće poznat nakon što opštinske komisije završe popis, rekao je rukovodilac prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Danijel Egić.
Bez obzira na dužinu plavljenja, pa makar ono bilo i kratko i bez vidnih posljedica po usjev, salata, špinat, blitva, mladi kupus, mladi luk, ne smiju se koristiti u ishrani iz zdravstvenih razloga.
Izuzetno hladno vrijeme za ovo doba godine, te obilne kiše koje su proteklih dana izazvale poplave, gotovo u potpunosti su opustošili njive, bašte, plastenike i voćnjake u Srpskoj.
Obilna kiša, koja je početkom maja počela da pada, ugrozila je proljetnu sjetvu u Semberiji zbog čega ratari strahuju od bolesti koje bi mogle da zahvate biljke.
Na semberskim oranicama ovog proljeća je planirano da bude zasijano 32.585 hektara, od čega najviše kukuruzom i to oko 26.365 hektara.