Marija Gnjatović je, gostujući u Dnevniku RTS, rekla da se pretpostavlja da će treća doza vakcine biti potrebna kod određenog broja ljudi koji ne razvijaju adekvatan antitijelni odgovor, prenosi Blic.
– Postoji jedan blaži problem kod humoralnog odgovora vakcinisanih “Sinofarmovom” vakcinom i oni će biti kandidati za treću dozu. UAE su prve uvele treću dozu, na snazi je preporuka da je prime oni koji uopšte nemaju antitijela ili ih nisu razvili poslije šest mjeseci od primanja druge doze – navodi Gnjatović.
Objašnjava da istraživanja INEP pokazuju da vakcine novije generacije – Fajzer, Astra-Zeneka i “Sputnjik” – razvijaju imunološki odgovor nešto ranije nego kod klasične vakcine “Sinofarm”.
– Antitijela kod novih vakcina se javljaju kod većine već nakon nekoliko nedjelja od prve doze, a druga doza produžava zaštitu. Kineska vakcina je blaga i bezbjedna, ljudi se brinu jer se zaštita dešava kasnije. Dobra epidemiološka situacija je posljedica vakcinacije i kineskom vakcinom, ona je dobra i na individualnom i na kolektivnom nivou. Zaštita se stvara nekoliko nedjelja od druge doze – objasnila je Gnjatović.
Ukazala je da, na osnovu istražvanja INEP, savremene vakcine daju zaštitu od minimum godinu dana.
– Na početku se smatralo da će biti oko šest mjeseci, ali je jasno da je stvoren dobar odgovor. Sinofarm se još prati, pretpostavlja se da će dati odgovor između šest mjeseci do godinu dana – napominje.
Objasnila je da je pad nivoa antitijela očekivan protokom vremena, dodajući da se najveća količina antitijela stvara kada je organizam izložen virusu ili aktivnim komponentama vakcine.
– Kada nestanu iz tijela, organizam neće uzalud da stvara antitijela, ostaje ćelijski odgovor koji će se aktivirati kada je potrebno i to je suština vakcinacije – naglašava Gnjatović.
Kada je riječ o novim sojevima korona virusa, postoji zabrinutost da se vijetnamski soj – kombinacija britanskog i indijskog soja – brže širi, ali to se, kaže Gnjatović, još razmatra.
Sve vakcine će, prema njenim riječima, pružati neku zaštitu i protiv novih varijanti virusa.
Gošća RTS-a iz Instituta za primjenu nuklearne energije navodi da je INEP pratio infekciju korona virusom kod djece do 10 godina u porodicama gdje je bilo više inficiranih.
Rezultati pokazuju da su, kaže Gnjatović, djeca visoko prokužena.
– Čak i kad su nalazi bili negativni, ispostavilo se da je na 70 porodica, 80 odsto djece imalo antitijela. Za taj mlađi uzrast treba dobro razmisliti koliko je neophodna vakcinacija. Doze svakako neće biti pripremljene i ispitane prije 2022. godine – navela je Gnjatović.
Ukazuje da ne treba žuriti sa vakcinama za malu djecu, ali treba, dodaje, raditi na tome ako se pojavi neki soj posebno opasan za decu.
Posebno je važno, napominje, pružiti informacije mlađoj populaciji, od 16 do 25 godina, u kojoj je malo vakcinisanih.
– Oni se drže teorije da virus ne napada mlađe. Vakcinacijom ne štite samo sebe već i one iz svog okruženja. Oni se puno kreću. Da bi mogao da se nastavi kulturni i društeni život na nivou prije kovida, važno je da se što više odazovu vakcinaciji – ističe ona.
Napominje da je epidemiološka situacija dosta dobra i da imamo najmanji broj novozaraženih u poslednjih sedam mjeseci, a sve je to, kaže, zahvaljujući vakcinaciji i dostupnosti vakcina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu