Banjaluka

Šta vrijedi da zovu, kada niko ne dolazi: Mještani stalno provjeravaju hoće li ih Dragočajka opet odsjeći od svijeta

Prošlo je mjesec dana od kada je, inače mirna rječica Dragočajka, napravila haos u dijelu Zalužana i nekoliko mještana doslovno odsjekla od svijeta.

Šta vrijedi da zovu, kada niko ne dolazi: Mještani stalno provjeravaju hoće li ih Dragočajka opet odsjeći od svijeta
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Još tada su zvali da im neko dođe u pomoć, ali uzalud. I do danas niko ih nije obišao, da ih bar pita kako je živjeti kada se voda izlije i dođe skoro do balkona.

Kiša koja je protekla dva dana padala podigla je ponovo nivo Dragočajke, ali ona za sada ne prijeti kućama i ljudima. Mada, nisu baš mirni, pa stalno izlaze napolje i provjeravaju koliko je voda nadošla i da li će se se možda izliti.

Sa zebnjom pričaju o večeri kada se rječica izlila i skoro sve potopila. Kada se povukla, sami su očistili sve ono što je voda sa sobom donijela.

– Niko niti je zvao, niti dolazio. Svaka kiša koja dođe, mi izlazimo na prozore i balkone da vidimo da li voda raste – kaže mještanka ovog dijela Zalužana.

Ranijih godina rječica je plavila dvorišta, ali je prije mjesec dana ušla u garaže, došla do balkona.

Kada smo obišli mještane, tada su nam ispričali da je i ranije voda izlazila iz korita, ali dolazila do ograde. Ipak, kiša je tih dana padala jako, pa je voda nekima došla do balkona.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– Zvali smo Civilnu zaštitu, rekli su nam “kolege su na terenu”, i to je to. Pitali su nas je li nam voda ušla u kuću i podrume. Rekli smo da nije, a oni nama da zovemo kada uđe!? Šta se treba desiti da bi neko reagovao – ispričali su nam mještani tada svoje loše iskustvo za nadležnima.

Iz Grada je rečeno da godišnje za uređenje vodotoka izdvajaju oko 600.000 KM, a na pitanje koja mjesta u Banjaluci su najkritičnija kada je riječ o plavljenju i zašto, odgovoreno nam je da se ona mijenjaju iz godine u godinu, jer vodotokovi prave nanose svake godine.

– Nadležni uređuju vodotoke drugog reda, koji su u nadležnosti Grada, odnosno potoke i bujične vodotoke. Redovno i kontinuirano se radi na sanaciji kritičnih tačaka po prethodno izrađenom planu zaštite od štetnih djelovanja voda koji izrađuje Civilna zaštita. Upravo zbog toga je bitno redovno obilaziti vodotokove i prepoznati kritične tačke koje se čiste i uređuju – kažu za Srpskainfo iz Grada.

U dijelu Zalužana, gdje im Dragočajka pravi probleme, kažu da njih niko nije obišao i uvjerio se da je ono što pričaju istina i da im voda ozbiljno prijeti pri svakoj jačoj kiši. Mještani pričaju da su ranije zvali nadležne i pitali da dođe bager i iskopa korito, kako bi se proširilo, ali da se to nije desilo. Mada su spremni da finansijski učestvuju, ako treba, samo da voda prestane da ih plavi.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Iz Grada ističu kako najveći problem predstavljaju nelegalno sagrađeni objekti uz vodotokove koji su zapravo i tzv. kritične tačke, te je u tom slučaju nemoguće prići vodotokovima kako bi se uradilo njihove uređenje. Mještani ogranka Ulice Nenada Kostića u Zalužanima kažu da njihove kuće nisu smetnja uređenju korita, samo kada bi neko konačno došao da ih obiđe i uvjeri se u sve što govore.

Mnogima su još u sjećanju katastrofalne poplave iz 2014. godine kada su se iz korita izlile rijeke Vrbas, Sava, Bosna, Drina, Sana… Poplavljeno su bili mnogi gradovi u cijeloj BiH.

Neposredno nakon poplava, odnosno u junu 2014, osnovan je Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske. Zbog epidemije korona virusa, u aprilu 2020. godine fond je preimenovan u Fond solidarnosti Republike Srpske, te je definicija obnove proširena na način da podrazumijeva sanaciju štete izazvane elementarnim nepogodama, prirodnim, tehničko-tehnološkim i ekološkim katastrofama, epidemijama i drugim vanrednim prilikama koje uzrokuju štetu.

Pročitajte još

Vlada Srpske je u saradnji sa JU “Vode Srpske” u proteklom periodu, a posebno nakon 2014. godine, obezbijedila više od 250 miliona KM da vodozaštitne objekte popravi, dogradi i dovede u stanje da se obezbijedi visok nivo zaštite stanovništva i privrede i značajno smanje rizici od u Srpskoj.

Iz Vlade su za Srpskainfo naveli šta je sve urađeno samo u protekle tri godine na zaštiti od poplava, navodeći da je 2019. godine uloženo oko 19 miliona KM, a da se radilo u Kostajnici, Tesliću, Rači, Banjaluci, Gradiški, Kozarskoj Dubici, Modriči i Vukosavlju… Napominju kako je tokom 2020. godine u zaštitu od poplava uloženo oko 39 miliona KM, u sklopu čega je, između ostalog, urađena rekonstrukcija pet pumpnih stanica u slivu Save, regulacija korita reke Janje, izgradnja lijevog zaštitnog nasipa na Drini i regulacija vodotoka Sapna, zaštita oštećenih obala na području Zvornika, da su izvođeni i radovi u Banjaluci i Bijeljini. Tokom 2021. godine u zaštitu od poplava uloženo je 37 miliona KM za rekonstrukcije kanala, pumpnih stanica, regulacije rijeka… 

Evropska investiciona banka odobrila je novi kredit za projekte zaštite od poplava u Republici Srpskoj, u iznosu od 19 miliona evra, ističu iz Vlade RS. Njim će biti finansirani projekti sanacije dela korita Vrbasa u Banjaluci, sanacija rijeke Miloševice u Prijedoru, sanaciju crpnih stanica pored rijeke Save, početak izgradnje Drinskog nasipa u Semberiji i drugo.

– Neke mjere biće finansirane u sklopu Programa integralnog razvoja koridora reka Save i Drine u iznosu od oko 30 miliona evra. Sa tim novcem će biti finansirana regulacija dijela vodotoka Vrbasa u Banjaluci, rekonstrukcija vodotoka Gomjenice u Prijedoru, rekonstrukcija Glavnog obodnog kanala u Bijeljini i još neke mjere – napominju iz Vlade RS i dodaju kako je na osnovu Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost prikupljeno 160, 5 miliona KM koji su utrošeni za svrhe zaštite od poplava.

Ukupni rashodi sa računa Fonda solidarnosti i računa za posebne namjene za poplave iznose 179 miliona KM.

Zaduženje

Narodna skupština RS je u februaru 2021. godine donijela Odluku o prihvatanju zaduženja RS kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od oko 58.674.900 KM. – Cilj Projekta je podržavanje integrisanog upravljanja međunarodnim koridorima Save i Drine s ciljem poboljšanja zaštite od poplava, unapređenja plovnosti rijeke Save i unapređenja upravljanja i postupaka kaskadnih brana na Drini za proizvodnju hidroenergije, kao i upravljanja poplavama i sušama, te unapređenja prirodnih vrijednosti i turizma. Realizacija projekta počela je 7.6.2021. godine i trajaće do 30.6.2026. godine – navode iz Vlade RS.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije