Fed najavljuje da neće stati na ovom i da će ove godine dići kamate i na 4,4%. Prvi čovjek centralne banke najavio oštrije uslove na tržištu rada
Na svjetskim je tržištima dolar prema košarici valuta prošle nedjelje ojačao jer inflacija u SAD ne popušta dovoljno da bi dozvolila američkoj centralnoj banci da uspori tempo povećanja kamatnih stopa.
Već nekoliko mjeseci centralne banke širom svijeta u cilju obuzdavanja inflacije krenule su da podižu kamatne stope. Prošle nedelje, prvo je ECB podigla ključne kamate za 0,75 odsto, a isti potez je ispratila i NBS. Povećanjem ovih ključnih kamatnih stopa, neminovno su poskupjeli i krediti građana.
Banke u Srpskoj su zaključno sa julom podigle kamatne stope na postojeće kredite od 0,2 do 0,3 odsto, a prema prognozama stručnjaka iz tog sektora, nizak rast kamata ostaće do kraja 2022. godine, dok za iduću za sada ne iznose očekivanja.
Šestomjesečni euribor je ovih dana na nivou koji je najviši u posljednjih deset godina, na kom nije bio od aprila 2012. godine.
Svaka banka koja posluje u Republici Srpskoj ubuduće mora korisnicima da dostavlja ili na drugi način da učini dostupnim izvještaj o svim naknadama za usluge povezane sa platnim računom, na ugovoreni način, najmanje jednom godišnje.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Centralna banka BiH ima više od 15 milijardi KM investiranih u inostranstvu, a taj novac bi moglo da se investira u domaće obveznice i tako doprinese sanaciji energetske krize i uloži u druge privredne aktivnosti u BiH.
Građani Republike Srpske povećali su svoju zaduženost za oko 48 miliona KM kod mikrokreditnih organizacija tokom prošle godine, a ukupni mikrokrediti iznose oko 390,2 miliona KM.
Norveška centralna banka podigla je danas referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena, što je najveće pojedinačno povećanje od 2002. godine i dvostruko više nego što je većina ekonomista očekivala, i planira da ponovo poraste u avgustu jer zemlja nastoji da kontroliše inflaciju.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan uputio je danas najeksplicitniju poruku o kamatnim stopama, najavljujući da će njegova vlada nastaviti sa smanjenjem kamata uprkos rastućoj inflaciji.
Mikrokreditni sektor Republike Srpske ostvario je prošle godine neto dobit od 18,5 miliona KM sa stopom rasta od čak 49 odsto, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo RS.
Sasvim očekivano je da će banke povećati kamatne stope na kredite ako uskoro ne bude zaustavljen galopirajući rast inflacije, ocjenjuje za Srpskainfo Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale.
Poreska uprava RS poziva poreske obveznike koji ostvaruju pravo na povrat poreza po osnovu plaćenih kamata na stambeni kredit, kao i poreske obveznike kod kojih je u toku 2021. došlo do promjene u obimu prava na povrat poreza, da najkasnije do 31. decembra ove godine podnesu zahtjev za izdavanje poreske kartice – Obrazac 1001 za 2022, i tako steknu pravo na povrat poreza za narednu godinu.
Da li zaista muka natjera čovjeka da pozajmi 400 maraka legalno po zelenaškim kamatama od 220 odsto? Da li zaista ljudi nemaju izbora već da posegnu za tim parama i u ta tri mjeseca vrate pozajmljivaču 555 KM? Hoće li ih vratiti tako što će posegnuti za novim zaduženjem?
Zaduženje građana kod mikrokreditnih organizacija u Republici Srpskoj povećano je u prva tri mjeseca uprkos tome što su prosječne efektivne kamatne stope oko 20 odsto.
Predsjednik SPS i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Goran Selak poručio je da će ta stranka podržati svako povećanje plata, iako ovo povećanje plata ima sva obilježja kupovanja socijalnog mira.
Rok za uplatu druge rate poreza na nepokretnosti za 2020. godinu, kao i obaveza po osnovu poreza na dobit za 2019., ističe 31. decembra, saopštili su iz Poreske uprave RS.
Kakve su negativne posljedice pandemije novog virusa korona u Republici Srpskoj pokazuje i podatak da su krediti građana kod MKO, koji su izuzetno skupi, porasli za 17,3 miliona KM u šest mjeseci ove godine.
BiH trenutno ima 2,67 milijardi KM neangažovanih kreditnih sredstava ugovorenih kod međunarodnih kreditora, podaci su Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara.
Holandska vlada je saopštila danas da će uložiti 20 milijardi evra u obrazovanje, infrastrukturu i istraživačke i razvojne projekte tokom pet godina kako bi pomogla rast svoje ekonomije i ojačala otpornost na buduće recesije.