Pošteni izbori u BiH su, prema već ustaljenom mišljenju, nemoguća misija. Pošteniji izbori su, s druge strane, i te kako, mogući.
U BiH, čini se, nijedni izbori ne mogu proći bez izbornih krađa ili bar bez priče o izbornim krađama. Izuzetak nisu ni ovi lokalni, koje tek što smo ispratili.
Fer i pošteni izbori u BiH su, prema već ustaljenom mišljenju, tek misaona imenica.
Iako je do lokalnih izbora u BiH ostalo još osam mjeseci, stranke su već ušle u predizbornu kampanju što je vidljivo iz svakodnevnih saopštenja i izjava političara, što u suštini i nije problem sve dok se za promociju partija ili kandidata ne počnu koristiti javna sredstva.
Bilo bi logično bi da je Gradska izborna komisija (GIK) Bijeljine slijedila primjer prošlogodišnjih opštih izbora u BiH i biračke kabine postavila da budu okrenute prema posmatračima.
Odluka o ponavljanju izbora za predsjednika Republike Srpske ili za bilo koji drugi nivo vlasti ne može biti donijeta prije nego što Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavi konačne preliminarne rezultate izbora, a nakon toga razmotri sve pritužbe na izborni proces.
U SNSD i partnerskim strankama smatraju da su izbori završena priča i da je Milorad Dodik novi predsjednik Republike Srpske, ali opozicija protestuje, jer je, kako tvrde, njihova kandidatkinja za predsjednicu RS, Jelena Trivić, pokradena i to „na organizovan mafijaški način“.
Prema najnovijim podacima Centralne izborne komisije BiH, na više od 90 posto obrađenih biračkih mjesta evidentirano je više od 445.000 nevažećih glasačkih listića, najviše onih s imenima kandidata za Parlament i Predsjedništvo BiH.
Predsjednik Strateškog odbora koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK BiH, Vehid Šehić, kaže da su za eventualno ponavljanje izbora potrebni čvrsti materijalni dokazi koji govore o počinjenoj izbornoj krađi.
Odluka o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, koju je juče nametnuo Kristijan Šmit, kojeg u Srpskoj ne priznaju kao Visokog predstavnika u BiH, ostala je u sjenci rezultata izbora koji se zbrajaju.
Izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, kao i prateći akti Centralne izborne komisije (CIK) BiH, dovešće do veće regularnosti izbora 2. oktobra, ali neće u potpunosti spriječiti mogućnost izbornih krađa i prevara.
Čudnim spletom okolnosti, ili perfidnom igrom domaćih političara, nijedna od predloženih izmjena zakona kojima bi se građanima olakšalo da “pregrme” aktuelnu krizu i svakodnevni rast cijena neće biti usvojene u ovom sazivu Parlamenta BiH.
Nezapamćena poplava nezavisnih kandidata za učešće na ovogodišnjim izborima za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske ukazuje na potrebu što hitnijih izmjena Izbornog zakona kako bi se stalo u kraj prevarama.
Političke stranke iz opozicije još nisu uspjele da ubijede ogromnu armiju izbornih apstinenata da u oktobru izađu na izbore i povjere im glas, kako bi došlo do smjene aktuelne vlasti.
Ukoliko Centralna izborna komisija (CIK) odbije da ovjeri prijave za izbore liderima SNSD i HDZ BiH, Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, BiH bi mogla da uđe u najozbiljniju krizu od završetka rata.
Nedavni dogovor članova Kolegijuma Savjeta ministara BiH o pripremi prijedloga budžeta zajedničkih institucija do 25. aprila otklonio je skoro sve sumnje da je moguće odlaganje održavanja ovogodišnjih izbora.
Republika Srpska će na izborima dobiti demokratsku vlast, a postoji i varijanta da sama organizuje izbore.
Nisam optimista, ako se predstavnici stranaka nisu dogovorili za tri dana pregovora uz posredovanje predstavnika SAD i EU, teško je očekivati da će oni to uspjeti sami, kaže Vehid Šehić, bivši člna Centralne izborne komisije BiH.
Osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini nailaze na prepreke pri ostvarivanju osnovnog građanskog prava – da biraju.
Usijane tenzije, finansijski gubici i politička pozadina – sve ovo je išlo pod ruku sa većinom do sada pokrenutih opoziva (grado)načelnika u Srpskoj.