Magazin

U Japanu žive NAJZDRAVIJA DJECA na svijetu: Roditelji slijede ova 4 pravila u ishrani svojih mališana, a evo šta nikako ne smiju da jedu

Japanski lekar i farmaceut Sagen Išizuka skovao je riječ "šokuiku" iza koje se krije čitava jedna filozofija. Ova riječ izvedena je od dvije riječi koje znače "rasti" i "jesti", a podstiče roditelje i škole da nauče djecu odakle njihova hrana dolazi i kako utiče na naš um i tijelo.

dijete jede
FOTO: BRIGHT SIDE/YOUTUBE/SCREENSHOT

Ovaj koncept bio je sastavni dio japanske kulture i to je veliki razlog zašto danas u Japanu žive najzdravija djeca na svijetu, piše Juko Tamura, novinar, prevodilac i mama jedne kćerkice za “CNBC”.

Prema podacima UNICEF među 41 razvijenom zemljom u EU i OECD Japan je jedina zemlja u kojoj je manje od jednog na petoro djece gojazno. Kao majka koja odgaja kćerku u Japanu, evo šta mi kao roditelji radimo drugačije da bi naša djeca uvijek bila zdrava i puna snage:

dijete drži olovku
FOTO: BRIGHT SIDE/YOUTUBE/SCREENSHOT

Šokuiku počinje da se primenjuje rano

Japanski ljekari često ohrabruju majke da se baziraju na “ichijū-sansai” obroke za svoju djecu. Podrazumijeva činiju pirinča i miso supe, koje prate neko proteinsko jelo i dvije vrste povrće (poput morskih algi i pečuraka) zbog doza vitamina, minerala i vlakana. Kako djeca odrastaju, tako počinju da uče o zdravim navikama u ishrani. Vlada je 2005. godine usvojila Osnovni akt o Šokuiku za promovisanje ovog koncepta. U nekim predškolskim ustanovama djeca beru povrće za ručak, dok u osnovnim školama uće o farmama gdje se proizvodi povrće, riba i druga hrana.

Pričaju o bento (obrok za poneti) kutijama

Preko 95 odsto japanskih osnovnih i nižih srednjih škola ima sistem školskog ručka. Obroke planiraju nutricionisti, a učenici aktivno učestvuju u sreviranju ručka. Domaći ručkovi mogu da imaju važnu ulogu u promovisanju šokuikua. Mnogi vrtići takođe nude ovu opciju, ali domaće bento kutijice mogu da igraju važnu ulogu u šokuiku principu.

Vaspitačica u vrtiću moje kćerke zamoli djecu da razgovaraju o tome šta se nalazi u njihovim kutijama za ručak. To čini ovo vrijeme prijatnim, a djeca se ohrabruju da isprobaju novu hranu, ili čak i da odraze nesklonost prema određenoj hrani, kada je ugledaju u bento kutijama svojih prijatelja.

dijete leži
FOTO: BRIGHT SIDE/YOUTUBE/SCREENSHOT

Odlučivanje za bento ručkove umjesto brze hrane takođe omogućava djeci da dobiju dosljedne porcije sezonskog povrća i voća, te da izbjegnu hranu sa visokim sadržajem masti i aditiva. Obroci se često prave od lokalnih, svježh sastojaka kao što su bakalar sa slatkim kukuruzom i bok čoj (vrsta kupusa), koji se služe sa čašom mlijeka i minestrone supom, piše Stil.

Kuvaju hranu bogatu hranljivim materijama u serijama

Otkrila sam da priprema jednostavnih domaćih kiselih krastavaca i zamrzavanje drugog voća i povrća u serijama pojednostavljuje moje svakodnevno kuvanje. Kada je moja kćerka krenula u vrtić, u početku sam se mučila sa nekim pravilima iz škole – bez grickalica s visokim sadržajem šećera i masti, poput čipsa, keksića, ili kofeina.

Ali mali trikovi kao što je čuvanje rezervnih obroka po porcijama, daje mi mogućnost da pripremim nutritivno bogat ručak, čak i kada nemam dovoljno svježih proizvoda.

Piju se voda i čaj umjesto gaziranih pića

Svojoj kćerki ne ograničavam pristup voćnim sokovima i ponekom šejku s vremena na vrijeme. Ali kako sama kaže, gazirana pića su joj grozna, tako da sam možda imala sreće. U početku sam joj davala čaj od ječma, koji je bogat mineralima i bez kofeina je. To je popularan izbor među Japancima svih uzrasta i odlična alternativa slatkim čajevima i aromatizovanim napicima iz prodavnica. Takođe vam pomaže da dnevni unos kalorija držite pod kontrolom.

Drugi način na koji primjenjujem šokuiku jeste priprema smutija sa svježim voćem i jogurtom, a u tome učestvuje i moja kćerka. Razgovaramo o tome kako voće raste i odakle dolazi. Ovakva iskustva će njene današnje zdrave navike pretvoriti i u buduće.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu