Prema riječima Milice Mišković iz Međunarodne unije za zaštitu prirode, istina je da nemamo dovoljno mjera zaštite, a pritisci i dalje rastu i uvećavaju se. Dunav je jedno od najvažnijih staništa preostalih jesetri u Evropi, a mi smo još odavno izgradili hidroelektranu ‘Đerdap’ koja je značajno poremetila i migratorne tokove i izmenila tok Dunava, što je imalo ogroman uticaj, pored izlova i drugih problema.
– Konkretno, kod nas više nema morune koja se nekad izlovljavala i bila atraktivna za ribolovce. Danas, ukupno gledajući Dunav, od šest vrsta jesetri, jedna je potpuno izgubljena, dok od ostalih pet, četiri su krajnje ugrožene, što je najveća stopa ugroženosti na Crvenoj listi, dok je jedna, kečiga, možemo reći u najboljoj situaciji, ali je i ona ugrožena. Kao što znamo, u Srbiji je ona nedavno stavljena pod zabranu lova i zaštićena, ali sada je vreme da to sprovedemo u praksu, i da se ta zabrana izlova zaista i kontroliše, kao i prilov. I da se spriječe dalji pritisci na reke koji se gomilaju, posebno na Balkanu, jer ćemo izgubiti i ovo što je uspjelo da preživi preko sto miliona godina – naglašava Mišković a prenosi RTS.
Što se tiče biljnog svijeta, s obzirom na to da je u pitanju velika skupina organizama, još uvek nedostaju podaci da bi se dobile precizne procjene kao u slučaju životinjskih vrsta, ali je evidentno da je veliki broj vrsta ugrožen.
– Konkretno, gubimo čitave komplekse šuma, gubimo cijele ekosisteme gdje se menja vegetacija ili se potpuno uništava. Za Balkan je karakteristično to što imamo jako visoku stopu endemizma i imamo dosta biljaka koje su preostale kao relikti iz glacijalnih perioda, a koje su prisutne samo na Balkanu i nigdje više, kao što je Pančićeva omorika, za koju svi znaju, a koja danas jeste ugrožena. Ili biljka gorocvet koji je nekada u Vojvodini bio široko zastupljen a danas se jako teško nalazi – dodaje Miškovićeva.
Kako bi se situacija bar malo popravila, Mišković kaže da bi donosioci odluka morali u svim razvojnim planovima i projektima da uvrste stavke koja su zasnovane na održivim rešenjima. Sa druge strane, direktna eksploatacija i ekološki kriminal nije dovoljno da zaštitimo samo na papiru, već se moraju imati mehanizmi kontrole i sprovoditi ih u praksi a i mi kao prosječni građani moramo imati odgovornost, piše blic.rs.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu